Trošak Zavoda za zdravstveno osiguranje USK-a za bolovanja svake godine dostiže iznos i do dva i po miliona KM. Ništa manja naknada za bolovanja nije bila ni u 2016. Troškove bolovanja onih koji su na bolovanju više od o 42 dana, a koje snosi Zavod zdravstvenog osiguranju u USK-u, u prethodnoj godini napravila su 5528 radnika. Broj onih koji su na bolovanju manje od 42 a čiju spriječenost za rad snosi poslodavac sigurno su i veće jer su i malverzacije brojnije, a bolovanje dolaze iz nemedicinskih razloga. Za razliku od prošlih godina, mora se više poraditi na tom pitanju.
Prvostepena ljekarska komisija je u domovima zdravlja, a onda i drugostepena u ZZO USK-a, ako je neophodno bolovanje duže od 42 dana. Kontinuirano, svake godine, više od dva miliona KM Zavod zdravstvenog osiguranja izdvoji za privremeno spriječenost u radu svojih osiguranika. Prošle godine 5528 radnika bilo je na bolovanju dužem od 42 dana i time stvorilo troškove veće od dva miliona. Samo u prva tri mjeseca ove godine na bolovanju je bilo 2013 radnika, kazao nam je Almin Handanagić, direktor ZZO USK.
Zavod već godinu dana ima i uposlene kontrolore bolovanja, ali sankcija za sada nije bilo. Malverzacije su brojne, a putevi i dalje prohodni. Prva linija su, kažu, ljekari.
Broj radnika na bolovanju ako se i smanji, kaže Handanagić, neznatan je. Isti slučaj nije sa bolovanjima u javnom i privatnom sektoru. Očit je tu nesrazmjer pa su bolovanja zaposlenih u javnom sektoru daleko brojnija nego li u privatnom sektoru gdje je strah od gubitka posla granica preko koje se ne prelazi čak ni onda kada boli.
Sve češće bolovanje mnogim radnicima služe i kao bijeg od mobinga. Često je to jedini odgovor na presing, ali i sve češći razlog upućivanja na bolovanje godinama unazad su i deprevisvna stanja, kažu nam građani sa kojima smo razgovarali.
Koliko je izgubljenih radnih dana zbog bolovanja po zaposlenom teško je reći. No sigurno, dok jedni rade i bolovanje im nije opcija ni onda kada su bolesni, drugi obilato koriste pogodnosti svog „rada“. – piše rtvusk.
