Svi rezultati analiza portala Posao.ba, Plata.ba i Agencije za posredovanje u zapošljavanju pokazali su sve veću ponudu poslova u inostranstvu. Kako je na konferenciji za novinare na kojoj je prezentovana analiza tržišta rada u prvoj polovini 2017. godine rečeno, sve veći broj stranih kompanija razmatra regrutaciju kvalifikovane radne snage iz BiH, a pogotovo mladih ljudi koji imaju poznavanje stranih jezika što se posebno odnosi na njemački, engleski, ali i italijanski jezik.
Ovakvi podaci nisu ništa novo, jer već mjesecima znamo da smo na neslavnom prvom mjestu po nezaposlenosti mladih u Evropi, a isto tako smo svjesni i činjenice da se mladi jednostavno ne vide u BiH i da svi koji mogu odlaze na rad u inostranstvo.
Ovakvi poražavajući rezultati, nažalost, samo su još jedna vijest u medijima, jer svi ističu taj gorući problem, ali rješenje se jednostavno ne nazire niti ga bilo ko nudi. Vlasti ništa ne rade po tom pitanju, nezaposlenost ako ne raste, onda stagnira, a mladi traže oglase i načine kako da, ukoliko ne dođu do posla u BiH, što prije i jednostavnije odu iz zemlje.
Svi oni koji sebe ne vide u BiH a spadaju u zdravstveni kadar, svoju budućnost vide u BiH ili nekoj drugoj državi. Njemačka je jedna od zemalja koja kontinuirano traži medicinsko osoblje te su već desetine radnike iz BiH upravo pronašle posao u Njemačkoj. Da nam medicinski kadar odlazi, odnosno da sebe jednostavno ne vidi u BiH, pokazuje i podatak koji je prezentovao Posao.b, a to je da je najmanji prosječan broj prijava po oglašenom radnom mjestu upravo za poslove u zdravstvu. Sličan podatak odnosi se i na sektor informatike/software koji također bilježi najmanji broj prijava, na što i upozoravaju stručni ljudi iz IT sektora da mladi IT kadar nakon školovanja odlazi u potrazi za boljim poslom, boljim okruženjem, većim platama…
Također, najmanje prijava, odnosno nedostatak radnika bilježe i arhitektonske usluge te sektor ljepote i zdravlja.
Za sve one koji ipak žele da ostanu u BiH i da rade ovo, najtraženija su zanimanja: prodavač/trgovac – 7,4 posto, call-agent (agent u pozivnom centru) – 6,6 posto, konobar/šanker – 3,4 posto, komercijalista – 3,3 posto, programer/software developer – 2,5, kuhar – 1,8, stjuard/stjuardesa – 1,6, vozač – 1,5, frizer – 1,4, zaštitar – 1,4 posto.
Gledajući ovaj spisak, svako bi pomislio “odlično, počela su napokon da se cijene i stručna zanimanja, konačno se krenulo putem na koji godinama svi upozoravaju, a to je školovanje kadra za tržište rada”.
Međutim, ne može a da ne upadne u oko činjenica koja je iznesena odmah nakon najtraženijih zanimanja, zanimanja sa kojim ne biste trebali biti nezaposleni, ali sa kojim ne znamo kako ćete preživjeti, a to su primanja.
Naime, osim programera čija je prosječna plata oko 1.350 KM i komercijaliste (800 KM), za sva ostala najtraženija zanimanja (prodavač/trgovac, kuhar, konobar/šanker, vozač, frizer itd.) plate su se kretale od 500 do 550 KM.
Ako uzmemo u obzir da se prosječna neto plata u oba bh. entiteta kreće oko 830 – 850 KM, slaba je utjeha činjenica da je ovdje prikazana prosječna osnovna plata koja ne uključuju bonuse.
Dosta ljudi će reći važno je da se ima posao, važno je da je plata na vrijeme, pa ću se nekako uklopiti, ali u vrijeme kada je standard života svaki dan sve viši, kada smo svjedoci stalnog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kada prema podacima Saveza sindikata RS-a potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosi skoro četiri puta više od prosječne plate, npr. konobara (1.850 KM), ne možemo a da se ne zapitamo kada će se rad početi vrednovati. Slušajući apele da nam treba više stručnih zanimanja, ne bi bilo loše ni da čujemo motivaciju kako će ta ista stručna zanimanja biti plaćena onoliko koliko zaslužuju. Ni previše ni premalo. Samo onoliko koliko zaslužuje konobar koji osam pa i deset sati provede na nogama, kao i kuhar, frizer, vozač…
