U 7:00 na Kosovu su otvarena 941 biračkih centara i 2.533 glasačkih mjesta za parlamentarne izbore. Biračka mjesta se zatvaraju u 19:00.
Pravo glasa na izborima za Skupštinu Kosova ima 2.075.868 građana. Na samom Kosovu pravo glasa ima 1.970.944 građana, dok su 104.924 osobe registrovane za glasanje iz inostranstva.
U opštinama na sjeveru Kosova određena su 44 biračka centra od kojih 14 u Sjevernoj Mitrovici, 12 u Leposaviću, 10 u Zvečanu i osam u Zubinom Potoku.
Na izborima učestvuje 28 političkih subjekata sa ukupno 1.280 kandidata za poslanike.
Oko 20.000 pripadnika kosovske dijaspore moglo je da glasa na parlamentarnim izborima u kosovskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, potvrdila je Centralna izbora komisija (CIK).
Pripadnici kosovske dijaspore mogli su da glasaju na parlamentarnim izborima i slanjem glasačkih listića u posebne poštanske sandučiće koje je otvorio CIK u inostranstvu, kao i direktno putem pošte na adresu CIK na Kosovu.
U izbornoj utrci dominirala su tri vodeća politička aktera – Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje – LVV) Albina Kurtija zajedno sa strankama Alternativa i Guxo, Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhiku i Demokratska partija Kosova (PDK) Memlija Krasniqija.
U kosovsku Skupštinu pokušat će ući i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) kontroverznog Ramusha Haradinaja, kojega pojedini analitičari povezuju s članovima albansko-srpske mafije, stoji u analizi koju je uči izbora objavio Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije.
Analitičari smatraju da ne iznenađuju činjenice da su političko-kriminalne i mafijaške strukture izdvojile enormne količine novca i resurse za svrgavanje s vlasti Albina Kurtija i Pokreta Samoopredjeljenje pri tome angažirajući i strane plaćenike, koji rade na njegovoj diskreditaciji.
Zbog toga su predstojeći parlamentarni izbori posljednja šansa da se Kosovo obračuna sa svojim „zločincima rata“ i „zločincima mira“, koji su Kosovo zarobili, opustošili i doveli na sam rub siromaštva u Evropi.
Kurti je zaustavio propadanje Kosova i njegova vlada je jedina koja nije bila podanička ni prema kome. Povratak političko-kriminalnih i mafijaških struktura na vlast vratilo bi Kosovo ponovno na početak i stvorilo bi novu neizvjesnost za sve građane u turbulentnom vremenu i okružju s prijetnjom njegovog nestanka, smatraju međunarodni analitičari.
Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, koja ima podršku službenog Beograda od novembra 2022. godine uglavnom bojkotuje Vladu premijera Albina Kurtija te zavisno od toga tko će biti na čelu buduće vlade zavisit će hoće li spomenuta stranka sarađivati s vladom.
Izvor: Vijesti.ba
