Prije devet godina imao sam težak infarkt, nakon kojeg je došlo do jakog srčanog opuštanja, srce je radilo onoliko koliko je trebalo da organizam živi maksimalno pet godina, počinje svoju priču Adnan Fazlagić (47) iz Sarajeva, kojem je 2014. godine transplantirano srce.
Fazlagić kaže da mu je 2013. godine ugrađen kardioverter defibrilator (ICD), te da je na osnovu preporuke ljekara otišao na pregled u Ljubljanu.
“Doktor u Ljubljani mi je preporučio transplantaciju srca. Nakon niza pretraga su utvrdili da moje tijelo zadovoljava uslove koji su potrebni za transplantaciju srca. Prikupili smo novac i tada je čekanje počelo”, priča Fazlagić.
Najvažniji poziv u svom životu primio je oko deset sati naveče 21. decembra 2014. godine. Iz Kliničkog centra Ljubljana su mu javili da imaju srce za njega.
“Zaspao sam 22. decembra i probudio se 23. decembra ujutro sa novim srcem, bez tegoba koje su me mučile od infarkta”, prisjeća se Fazlagić.
Dodaje da je prvu godinu dana nakon transplantacije živio pod staklenim zvonom jer to tako mora, ali da se nakon toga vraćao uobičajenom životu.
“Lagano sam se počeo vraćati svim aktivnostima koje sam ranije obavljao. Prije odlaska iz bolnice u Ljubljani doktori su mi poručili da sve što sam htio da uradim prije, a nisam mogao, ili sam imao želju, a nisam uradio, to uradim sada”, priča Fazlagić.
Kaže da mu se život sada bazira na tome da uživa u svakom danu i da diže svijest o srčanim oboljenjima i doniranju organa.
“Prije godinu dana sam upoznao djevojku Sandru koja je imala transplantaciju pluća. Predložila je da se pridružim akciji ‘In honor of my donor’ i da se popnemo na planinu Tupižnice. Popeo sam se na vrh i tada sam se prisjetio prvih dana u bolnici kada sam držao ruku na grudima i govorio svom srcu: Otići ćemo na mjesta na kojima ni ti ni ja nismo bili”, iskren je Fazlagić.
Kaže da je osjećaj na vrhu predivan, posebno jer je u čast njegovom donoru.
“Prije transplantacije prvi sprat u zgradi mi je bio veći uspon od planine. Penjanjem na vrh planine sam ispunio svoje duševno zadovoljstvo”, ističe Fazlagić.
Dodaje da svako treba biti sretan što je zdrav i iskoristiti svaki dan, jer život nema reprizu.
“Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra. Preporučio bih svima da što zdravije i ispunjenije žive, što češće izađu u prirodu, da ni za čim ne žale i ako osjećaju neke srčane tegobe, da se odmah obrate ljekaru”, poručio je Fazlagić.
Svake godine na Svjetski dan srca kardiolozi upozoravaju na važnost prevencije srčanih oboljenja, te naglašavaju da promjenom načina života možemo sačuvati zdravlje.
Svako smanjenje krvnog pritiska za 10 mm HG smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara za 28 odsto, svako smanjenje povišenog holesterola u krvi za 1 mmol/l smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara za 24 odsto, prestanak pušenja za 35 odsto smanjuje rizik za srčani i moždani udar kao i redovno bavljenje fizičkom aktivnošću.
Srčana oboljenja ubica broj jedan
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), bolesti srca i krvnih sudova svake godine uzrokuju 17,3 miliona smrti u svijetu.
U Zavodu za javno zdravstvo FBiH rekli su da su kardiovaskularne bolesti decenijama vodeći uzrok smrti stanovništva FBiH.
“Prošle godine kardiovaskularna oboljenja imalo je 17,8 odsto stanovništva FBiH”, rekli su u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.
U bolnicama u RS 2017. godine od akutnog infarkta miokarda liječeno je 1.876 pacijenata. Prošle godine od akutnog i ponovljenog infarktom miokarda umrlo je 2.323 ljudi.
“U 2017. godini četiri pacijenta bolnički liječena od akutnog infarkta miokarda bila su mlađa od 30 godina, a među njima najmlađa osoba je imala 26 godina”, rekli su u Zavodu za javno zdravstvo RS.
nezavisne.com
