Kupovina 2.500 automatskih pušaka policije bosanskih Srba potpalila je brige o ruskom uticaju u regiji i namjerama separatističke regionalne vlade u podijeljenoj i ekonomski ugroženoj naciji, piše Guardian.
Pošiljka od 2.500 automatskih pušaka dolazi iz Srbije, a očekuje se da će stići u srpski dio BiH u martu, nekoliko sedmica pred otvaranje novog centra gdje će ruski savjetnici navodno igrati ulogu.
Oružje dolazi u trenu kada je dugoročna stabilnost Bosne i Hercegovine nesigurna. Dejtonski mirovni sporazum okončao je rat prije nešto više od 22 godine, i podijelio zemlju na Republiku Srpsku i “muslimansko-hrvatsku federaciju”, kaže se u Guardianovom članku. Nakon toga, ubijanje je prestalo, ali korupcija i etnički zasnovan sistem doveli su do jedne od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u svijetu.
Ranije ovog mjeseca, Europska komisija je predstavila novu strategiju za regiju, koja će se zasnivati na sistemu “zasluga”, ali nisu objasnili kako će riješiti duboke strukturalne probleme u BiH.
Srpski aktivisti iz civilnog društva, centralno bosansko vladajuće tijelo u Sarajevu i zapadnjački diplomati vjeruju da će oružana policijska jedinica biti oružje kojim će vladati separatistički lider Milorad Dodik koji pokušava učvrstiti svoju vladavinu i zastrašiti opoziciju pred izbore u oktobru.
Dugoročno, snage bi mogle biti korištene za Dodikov plan nezavisnosti čime se riskira novi rat u regiji.
Dodik se susreo sa Vladimirom Putinom najmanje šest puta od 2014. što dokazuje snažnu podršku Rusije separatistima i opoziciju bosanskoj težnji ka članstvu u NATO paktu.
U ponedjeljak, Dodik je potvrdio kupovinu oružja rekavši kako se radi o legalnom potezu u “borbi protiv terorizma”.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko izrazio je zabrinutost zbog pošiljke. “Moja želja je da ova zemlja ima što manje oružja, jer ako se jedna strana naoruža, i druga će poželjeti isto”, rekao je Inzko.
Sarajevski diplomati kazali su kako je federalna policija nabavila nekoliko stotina dugih cijevi, ali većina policajaca u kantonima se služi samo malim oružjima.
Dodik je održao govor kada je položio vijenac na grob bivšeg ambasadora UN-a Vitalyja Churkina koji je prije dvije godine uložio veto na odluku Vijeća sigurnosti koja bi osudila masakr u Srebrenici i zvanično ga imenovao genocidom.
Dodik takođe održava odnose sa Noćnim vukovima, ruskim motociklističkim klubom koji ima bliske veze sa Putinom. Klub je pod američkim sankcijama zbog paravojne uloge u ukrajinskom konfliktu.
U isto vrijeme, članovi grupe Srbska čast koju je trenirala Rusija našli su se na ulicama Banja Luke.
Novinar iz reda bosanskih Srba, Aleksandar Trifunović, izjavio je kako se radi o organizaciji ljutitih nabildanih ljudi koje vlast koristi da zastraši svoj narod. “Ovaj put su pretjerali. Čine se opasnim”, kaže Trifunović.
Srpski zvaničnici pozivaju na bolje naoružanu protivterorističku jedinicu zbog napada iz 2015. godine kada je u policijskoj stanici u RS-u 24-godišnji bošnjački povratnik Nerdin Ibrić ubio srpskog policajca i ranio još dvojicu prije nego što je ubijen. Njegovi motivi su, pak, bili nerazjašnjeni. Ibrićevog oca ubili su srpski policajci na početku etničkog čišćenja na početku rata 1992. Međutim, napad je nazvan terorističkim jer je napadač navodno vikao “Allahu ekber”.
Od tada, incident se koristi kako bi se opravdalo osnaživanje snage policije. U aprilu će biti otvoren veliki protivteroristički trening centar vrijedan 4 miliona eura na lokaciji vojnih kasarni u Zalužanima blizu Banje Luke.
Ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač potpisao je sporazum o kooperaciji sa Moskvom kojim će ruski specijalisti pružiti pomoć u treningu protivterorističkih snaga u RS-u.
Neimenovani srpski aktivist iz opozicije tvrdi kako su ruski savjetnici već stigli u regiju oko Banje Luke te planiraju novi kargo terminal i planiraju lokalni aerodrom koristiti kao “humanitarni centar” kojim će upravljati Rusi.
Sličan centar u Nišu u Srbiji američke vlasti su optužile da služi za centar operacija ruske obavještajne službe koji je kriv za pokušaj atentata u Crnoj Gori u oktobru 2016.
Zapadni diplomat u BiH kaže kako nema “čvrstih” dokaza za osnivanje takvog centra u Bosni, ali da ipak prate razvoj situacije.
Kurt Bassuener, ekspert za Bosnu, kaže kako je EU prepuštanjem brige o zemlji lokalnim snagama ostavila vakuum koji će Rusija vrlo rado popuniti. “Još nismo platili za ovaj veliki kiks u politici”, kaže Bassuener.
