Građanima BiH najveći problem i prijetnju predstavlja nezaposlenost, organizovani kriminal i korupcija, dok malo strahuju od terorizma, pokazuje istraživanje javnog mnijenja koje je obavio Međunarodni republikanski institut.
Istraživanje koje je izvršila agencija “Ipsos” pokazuje da su građani BiH saglasni da je nezaposlenost najveći problem, slijede mito i korupcija, ekonomija, te političke stranke.
Najveća sigurnosna prijetnja s kojom se BiH suočava jesu, za najveći broj ispitanika, organizovani kriminal i konflikti između etničkih ili religijskih grupa, dok se međunarodne i domaće terorističke grupe smatraju malom prijetnjom. Ipak, primjetne su razlike u stavovima između etničkih grupa po ovom pitanju. Dok je međunarodne terorističke grupe kao najveću prijetnju sigurnosti prepoznalo 15 posto Srba, taj procenat kod Bošnjaka i Hrvata iznosi tek tri posto.
Građani BiH svih nacionalnosti su izrazili negativan stav prema Islamskoj državi, pa je njih 89 posto ovu organizaciju ocijenilo kao “apsolutno negativnu”. Građani su također imali generalno negativan stav prema paradžematima, kao i prema odlascima na strana ratišta.
Direktor ureda Međunarodnog republikanskog instituta za Evropu Jan Surotchak smatra rezultate istraživanja ohrabrujućim zbog odbacivanja ekstremističkih ideja.
“Nakon duge historije etno-religijskih podjela, ohrabrujuće je vidjeti da su svi građani ujedinjeni u protivljenju religijskom ekstremizmu. Državne institucije moraju učiniti sve da odgovore na ove probleme i rade na prevazilaženju podjela koje su i dalje prisutne”, kaže Surotchak.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo ističe kako istraživanje pokazuje da su stanovnici BiH u pogledu percepcije sigurnosnih prijetnji pod snažnim utjecajem političkog diskursa koji promovira strah od “drugih”.
“Ono što je vrlo znakovito jeste da i pored krajnje neodgovornih i činjenično netačnih izjava sigurnosnog i političkog vrha entiteta Republike Srpske, te predsjednice Republike Hrvatske o postojanju terorističkih kampova, broju povratnika sa sirijskog ratišta i slično, terorizam i nasilni ekstremizam ispitanici ne ubrajaju među najveće probleme države, odnosno sedam posto smatra da međunarodni, a tek četiri posto da je domaći terorizam sigurnosni problem”, kaže Turčalo.
Iako je ukupno 89 posto ispitanika Islamsku državu ocijenilo kao apsolutno negativnu, u Zeničko-dobojskom kantonu devet posto građana je izrazilo uglavnom pozitivno mišljenje o ovoj terorističkoj organizaciji.
Preko 35 posto ispitanika smatra da je Islamska država prijetnja za BiH, a među njima je najveći broj Srba. Uglavnom negativno mišljenje izraženo je i prema bh. državljanima koji napuštaju zemlju kako bi ratovali u drugim državama, a oko 65 posto ispitanika je izrazilo stav da povratnici iz Sirije i Iraka predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Siromaštvo ocjenjuje 57 posto ispitanika kao glavni razlog zbog kojeg se građani BiH odlučuju boriti na stranim ratištima, dok 52 posto građana vjeruje da su u pitanju ideološka ubjeđenja, a 24 posto misli da su u pitanju problemi s mentalnim zdravljem.
Na pitanje šta bi uradili ukoliko bi prijatelj ili član porodice pokazao interes da se bori na stranom ratištu, 64 posto ispitanika je reklo da bi pokušali od toga odgovoriti tu osobu, 17 posto se ne bi miješalo, deset posto bi to prijavilo nadležnim organima, a samo dva posto bi podržalo takvu odluku.
Šezdeset posto svih ispitanika je kazalo da nisu čuli za paradžemate, a od onih koji jesu, preko 70 posto je reklo da imaju uglavnom negativno mišljenje o njima. Na pitanje šta propovijedaju paradžemati, 36 posto ispitanika je odgovorilo da je u pitanju ideološki ekstremizam nepovezan sa islamom, 33 posto je odgovorilo da je to tumačenje vjere koje je prijetnja islamu u BiH, dok je samo dva posto ispitanika navelo da se radi o izvornom tumačenju islama.
Preko 70 posto ispitanika je reklo i da apsolutno podržava odluku Islamske zajednice u BiH da zatvara paradžemate ukoliko se ne integrišu.
Odgovarajući na pitanja o međunarodnom položaju BiH, većina Bošnjaka i Hrvata je kazala da apsolutno podržava članstvo u Evropskoj uniji, dok je samo 18 posto Srba dalo tako snažnu podršku pristupanju. S druge strane, većina Srba, tj. njih 89 posto, iskazalo je pozitivno mišljenje u ulozi Rusije u BiH, u poređenju sa 43 posto među Hrvatima i 29 posto među Bošnjacima.
“Percepcija aktera poput Rusije i Turske je takva da je vidljivo iz etničke strukture ispitanika, koji smatraju da su ove dvije države najveći donatori u BiH, da se radi o emocionalno, a ne faktografski zasnovanim odgovorima. Iz toga slijedi ista percepcija tih država u pogledu pitanja njihove pozicije kao saveznika BiH i slično”, kaže Turčalo.
Direktor Međunarodnog republikanskog instituta u BiH Borislav Spasojević je rekao da istraživanje označava nezaposlenost kao najveći problem, što je u skladu s rezultatima koji se sprovode širom regije, ali da postoji zajednička vizija budućnosti.
“Treba istaći da je raspoloženje za ulazak u Evropsku uniju i dalje izuzetno jako, jer vidimo da u totalu čak 77 posto građana podržava priključenje, iako je kod srpske populacije taj entuzijazam nešto slabiji, ali je ipak u većini jer imamo 53 posto građana koji to podržavaju”, kaže Spasojević.
U istraživanju je anketirano ukupno 1.537 osoba iz svih dijelova BiH starijih od 18 godina.
