Prvi je novac, a drugi javni tender koji ima svoje faze i vremensko trajanje u koje često znaju biti ukalkulirani i mjeseci odlučivanja nakon uobičajenih žalbi konkurencije. Kao što je ranije najavljivano, izgradnja piste trebala je početi krajem 2018. godine. Direktor Sedić ističe kako je prošle sedmice Federalna vlada donijela odluku o izdvajanju 3.535.000 KM za JP Aerodrom Bihać namjenski za nastavak procesa eksproprijacije zemljišta i gradnju testnog dijela piste.
Na nedavno okončanom javnom pozivu Komisija za nabavke Grada Bihaća kao najboljeg ponuđača izabrala je firmu Euro-asfalt iz Sarajeva čija je ponuda iznosila 1.776.671 KM, što sa PDV-om iznosi 2.078.705 KM.
“Tenderska procedura je okončana, izabran je izvođač, prošli su svi rokovi za žalbu i sve je spremno za potpisivanje ugovora, ali čekali smo da sredstva budu operativna jer ne možemo bez sredstava stvarati obaveze. Odlukom Vlade FBiH od prošle sedmice stvoreni su formalno-pravni uslovi za potpisivanje ugovora i otpočinjanje radova na izgradnji testne poletno-sletne staze ukupne dužine 300 metara, a vrijednost radova je nešto veća od dva miliona KM”, kaže Sedić.
Od odobrenih 3,5 miliona KM, 1,5 miliona KM potrošit će se na dalji postupak eksproprijacije prema planu koji je ranije dostavljen Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH, što je neophodan preduslov za buduće radove na aerodromskoj pisti koja će u konačnici, prema projektu, biti duga 2.200, a široka 60 metara.
Direktor JP Aerodrom Bihać objašnjava zašto je prvo započeta izgradnja testnog dijela piste. Prema njegovom mišljenju, prosti razlog je taj što su se u toku projektovanja samog aerodromskog kompleksa pojavile dvije varijante izgradnje poletno-sletne staze s obzirom na uzorke i geomehanička ispitivanja tla koja su vršena na terenu.
“Cijena radova je različita i to znatno, odstupanje je u iznosu većem od 10 miliona KM, pa smo se stoga opredijelili za jeftiniju varijantu za koju proračuni pokazuju da će ispuniti sve tehničke pretpostavke tražene projektom, odnosno testnu dionicu kako bi se proračun koji je urađen na institutu praktično i potvrdio. Iz tog razloga smo se opredijelili za testnu dionicu koja bi nam bila u principu potrebna i u jednoj i u drugoj varijanti, tako da uložena sredstva u taj dio probne dionice nisu bačena. Taj dio piste će se koristiti svakako, bez obzira na to koja od dvije varijante bude usvojena, a mi ćemo u najboljoj varijanti uštedjeti nekih 10 miliona KM na troškovima piste”, kaže Sedić.
Na pitanje o dinamici izgradnje aerodromskog kompleksa odgovara kako je tempo spor jer su dva-tri miliona godišnje nedovoljna da se uradi nešto značajnije u dogledno vrijeme. No, Sedić dodaje kako su od prošle godine intenzivirani pregovori s Vladom FBiH o modelu osiguravanja sredstava za izgradnju ovog objekta u ukupnom iznosu odmah.
Doduše, izborna 2018. je potpuno u sjenu bacila i zaustavila pregovore o ovoj temi, ali direktor JP Aerodrom Bihać kaže da će se ta “priča” aktivirati vrlo brzo.
“Vlada FBiH je zainteresirana da se osiguraju ukupna sredstva, prošle sedmice gradonačelnik Bihaća se sastao s premijerom Novalićem i ima naznaka kako bi Vlada ušla u ovaj projekt zajedno s Gradom Bihaćom ili da preuzme ovaj projekt u potpunosti. Sredstva bi se osigurala preko komercijalnih banaka i Evropske banke za obnovu i razvoj u omjeru 70:30 posto”, navodi Sedić.
On se, govoreći o ukupno potrebnim sredstvima za dovršetak aerodromskog kompleksa, ogradio riječima kako glavni projekt još uvijek nije finaliziran, za šta će trebati još dva mjeseca, ali se ipak odredio kada je riječ o iznosu.
“Negdje 60-70 miliona KM bit će neophodno za aerodrom, a s pristupnom cestom i mostom preko Une ukupan iznos bi bio 100 miliona KM.
Direktor JP Aerodrom Bihać kaže na kraju kako će uskoro biti potpisan ugovor o izgradnji testno-poletne staze, a čim dođe lijepo vrijeme mogli bi početi i radovi na ovom poslu.