Susjedi iz Hrvatske su se, sudeći prema sadržaju Izvještaja, potrudili da zaustave pozitivni trend, iako se u Izvještaju evropski put BiH deklarativno označava kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske
Na dnevnom redu naredne sjednice Hrvatskog sabora, koja je zakazana za 29. maj, nalazi se i Izvještaj o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, u kojem je posebna pažnja posvećena i odnosima sa BiH.
Jedan od strateških ciljeva definiranih u Strategiji je “osiguravanje opstanka, zaštita identiteta i političkog subjektiviteta hrvatskoga naroda kao konstitutivnog u BiH”.
U Izvještaju se navodi da Hrvatska zagovara i nastavit će zagovarati jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH “u skladu sa ustavnim načelom jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i legitimne zastupljenosti na svim administrativno-političkim nivoima vlasti”.
– U okviru europskih institucija, aktivno smo se zalagali za afirmaciju ustavnog načela konstitutivnosti naroda te za potrebu reforme Izbornog zakona BiH, koja će omogućiti svim konstitutivnim narodima i građanima BiH legitimnu zastupljenost na svim nivoima vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH – navodi se u izvještaju.
Podsjećanja radi, evropski put BiH je od 2010. do 2015. godine bio u potpunom zastoju, ali je, zahvaljujući britansko-njemačkoj inicijativi, kojom su političke reforme stavljene u drugi plan, evropski put naše zemlje otkočen. Insistiranje na ustavnim reformama, sa posebnim fokusom na provedbu odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”, godinama je opterećavao evropski put BiH, ali je zaokret iniciran britansko-njemačkom inicijativom, iz koje se izrodila i Reformska agenda, rezultirao napretkom naše zemlje na tom putu te predvorjem dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Međutim, susjedi iz Hrvatske su se, sudeći prema sadržaju Izvještaja, potrudili da zaustave taj pozitivni trend, iako se u Izvještaju evropski put BiH deklarativno označava kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske.
– Kao rezultat naših nastojanja, politika EU prema BiH, koja je stavljala naglasak na provedbu socio-ekonomskih reformi sadržanih u Reformskoj agendi, sve više pažnje poklanja političkim reformama, a naročito izmjeni Izbornog zakona BiH, što se očituje i u zaključcima Vijeća EU-a – piše u Izvještaju.
Nametanjem političkih reformi, odnosno potrebe izmjena Izbornog zakona u situaciji u kojoj HDZBiH ne pristaje na kompromisna rješenja, kao obaveze na evropskom putu, BiH bi ponovo mogla ući u zastoj kojem smo svjedočili u periodu od 2010. do 2015. godine.
Pojašnjavaju da su najviši državni dužnosnici o tome redovno razgovarali sa sagovornicima iz država članica EU-a, kao i šire međunarodne zajednice.
– Diplomatske misije i konzularni uredi redovno su dobijali upute i obavljali razgovore s nadležnim sagovornicima u zemlji primateljici kako bi ih upoznali s položajem hrvatskoga naroda u BiH, s važnošću očuvanja ustavne strukture zemlje te s važnošću izmjene Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, u skladu s Ustavom BiH – dodaje se u Izvještaju.
Zalagali su se, navode, da se putem “pravedne reforme” Izbornog zakona BiH mora omogućiti i Hrvatima da izaberu svoje “legitimne predstavnike”.
Loša ekonomska situacija, a ne neispunjena potreba HDZ-a BiH da bude neupitni dio vlasti gotovo pa neovisno o izbornim rezultatima, primarni je uzrok iseljavanja građana BiH u inostranstvo, pa i onih hrvatske nacionalnosti. Umjesto fokusiranja na pitanja koja rješavaju tu situaciju, zvaničnici Republike Hrvatske su kao primarni problem nametali politički položaj HDZ-a u institucijama vlasti BiH.
Izvor: Faktor
