Anel Ramić (40) ministar je unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona od 29. januara 2017. godine. Od 2006. godine radio je u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) Bihać kao viši referent za izvršenje krivičnih sankcija, a nakon toga je bio i stručni savjetnik za osuđena lica.
Želja za daljnjim napredovanjem i usavršavanjem nagnala ga je da 2008. godine upiše postdiplomski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, na kojem je magistrirao u ljeto 2017. godine. Tema njegovog magistarskog rada i istraživanja bila je Tretman osuđenika u Bosni i Hercegovini sa aspekta kaznene politike, u okviru kojeg je obradio tretman osuđenika od dolaska u zatvor do puštanja na slobodu. Ramić je tokom istraživanja otkrio da se u kazneno‑popravnim zavodima u Bosni i Hercegovini pravi mnogo grešaka u tretmanu osuđenika, što je posebno izraženo kod maloljetnih osoba.
“Prema maloljetnim osobama nekad se primjenjuju sredstva prinude onda kada za njima ne postoji realna potreba i nisu odvojeni od punoljetnih osuđenika, a po zakonu bi morali biti odvojeni u posebnim odjeljenjima. Također, opasni osuđenici drže se odvojenim u potpunosti, ali ne utječe to na njihov tretman. Tu sam dao nekoliko prijedloga kako se s njima može raditi, jer sam i sam imao takvih slučajeva. Obradio sam i postupak s ovisnicima o opojnim sredstvima, gdje bi trebala postojati postpenalna pomoć, koja kod nas u Bosni i Hercegovini ne postoji. To podrazumijeva da se osuđeniku, mjesec prije izlaska iz zatvora, uključe centar za socijalni rad, zavod za zapošljavanje i ostale institucije, kako bi se tim ljudima omogućilo da dobiju šansu za novi život i popravak.
Nažalost, skoro da se niko i ne brine za ovu populaciju, a na kazneno‑popravne zavode gleda se kao na neko društveno smetljište. To je pogrešno jer tu ima ljudi koji se, bez obzira na sve, mogu popraviti ako im se ukaže prilika. Što se tiče kaznene politike, ona je preblaga, naročito kod višestrukih povratnika koji vrše krivična djela u kontinuitetu. Njima se izriču uvjetne kazne i ne gleda se da li je prva kazna opozvana. Tako da imate ljude koji sastave nekoliko kazni, a onda im se to spoji i ‘leže’ kao jednu kaznu. Posebno je zabrinjavajuće to što je tu riječ o prekršajima nasilja u porodici u kojima počinilac nekoliko puta uradi isto krivično djelo, kao što je nanošenje teških tjelesnih povreda supruzi, a tek mu se kod četvrtog ili petog puta izrekne zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci i očekivano je da se ti ljudi onda vraćaju tim istim djelima. U svim kazneno-popravnim ustanovama deficitaran kadar jesu socijalni radnici, psiholozi i nemaju osobu koja bi vršila razmjenu informacija s policijskim organima kako bi se spriječila neka krivična djela”, kaže Ramić.
Kada je preuzeo funkciju ministra unutrašnjih poslova USK-a, Ramić je zatekao nekoliko složenih problema s kojima se hrabro suočio i za nepunu godinu ih riješio. Najveći od svih bio je problem depolitizacije policije, u smislu da se zakonski onemogući ministru i drugim političkim organima da se miješaju u rad policijskih organa ometanjem istraga ili davanjem određenih informacija u vezi s istim.
“Zakon o unutrašnjim poslovima bio je usvojen prije mog dolaska na ovu poziciju, ali još nije bila počela njegova implementacija, koja iziskuje mnogo vremena, a riječ je o budžetskom razvoju i diobnom bilansu, gdje bi uprava policije na čelu s komesarom policije bila finansijski neovisna i raspolagala bi vlastitim materijalno-tehničkim sredstvima. Ministarstvo unutrašnjih poslova na čelu s ministrom imalo bi svoj dio ingerencija, a to su radno-pravni statusi uposlenika MUP-a, tzv. CIPS, i sektor za administraciju. Upravo su to stvari u čiju sam implementaciju ja krenuo i ona je završena, kao i da prilikom izglasavanja budžeta Skupština USK formalno odobri i dio sredstava za vlastiti budžet policije. Vršeći monitoring i prateći razvoj, u implementaciji su sudjelovali i ljudi iz Ureda visokog predstavnika i predstavnici Ureda za politička pitanja Ambasade SAD-a u BiH.
Imali smo malo vremena, a prije nas jedini kanton koji je implementirao ovaj zakon jeste Sarajevski kanton. Tu je i projekt borbe protiv korupcije, u okviru kojeg djeluje vladin tim za borbu protiv korupcije, na čijem sam čelu ja kao ministar. Donijeli smo nekoliko vrlo značajnih dokumenata: strategiju za borbu protiv korupcije i akcioni plan koji sadrži mnogo mjera koje moraju poduzeti sva ministarstva i sva javna preduzeća koja su pod ingerencijom Vlade Unsko-sanskog kantona. Postojat će određena tijela ili komisije koje će pratiti i nadgledati proces zapošljavanja državnih namještenika. Također, sve institucije koje su pod ingerencijama Vlade morat će pratiti akcioni plan i slati izvještaje šta se uradilo na planu borbe protiv korupcije. Smatram da je ova vrlo značajna stvar i da mi u Bosni i Hercegovini borbu protiv korupcije u narednom periodu trebamo staviti kao prioritet našeg rada i djelovanja. Mi smo nedavno u MUP-u USK-a imali slučaj razrješenja 11 službenika koji su vršile koruptivne radnje”, ističe Ramić.
Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji i nasilju, Unsko-sanski kanton ima vrlo mali broj takvih slučajeva. Iako im to nije primarni dio posla, policija i uposlenici MUP-a USK-a žele doprinijeti sprečavanju i ovih slučajeva. U te su svrhe organizirali niz okruglih stolova i seminara kojima su prisustvovali i prosvjetni radnici, a sve u cilju preventivnog djelovanja.
“U saradnji s Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, organizirali smo dvije ljetne škole u okviru kojih su stručnjaci evropskog ranga vršili edukaciju osoba koje rade u odgojno-obrazovnim ustanovama i policijskih službenika. Na kraju je izvršeno testiranje kako bismo vidjeli na kojem je nivou kvalitet naučenog. Cilj tih programa edukacije bio je da se učesnicima ukaže na značaj preventivnog djelovanja, kao i da im se skrene pažnja kako policija nije glavni faktor u rješavanju maloljetničkog nasilja, već odgojno-obrazovne ustanove kojima je to primarna zadaća.
Roditelji i djeca trebaju najprije u odgojno-obrazovnim ustanovama potražiti rješenje problema kada do njih dođe, a uposlenici tih ustanova dužni su poduzeti sve moguće mjere koje vode ka rješenju tih problema. U slučaju da to ne poluči željene rezultate, tek se onda uključuje policija, a nikako na samom početku, kako je to bila praksa od ranije, jer su se preskakale odgojno-obrazovne ustanove i išlo se direktno na policiju. Kada je riječ o problemu nasilja među vršnjacima, tu ne smije biti nikakvih izuzetaka niti slučajeva koji bi imali nekakav vid imuniteta, u smislu da je neki učenik dijete određene osobe koja obnaša neke značajne funkcije. U takvim slučajevima svi moraju biti jednako tretirani i samo tako možemo efikasno i kvalitetno riješiti takve probleme”, kategoričan je ministar Ramić.
Mnogo je, kaže, urađeno u proteklih nekoliko godina, a posebno ističe obnovu objekta u kojem je smješteno Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Međutim, ova institucija suočava se s još nekoliko manjih problema, među kojima su kvalitet uniformi policijskih službenika i nedostatak službenih vozila koja odgovaraju potrebama i zahtjevima policije prioriteti za rješavanje.
“Budući da naša policija već 7 godina nije dobivala nove uniforme, krenuli smo u proces njihove obnove, koji smo nedavno priveli kraju, izvršili odabir ponuđača i, od ukupno 14 uniformi, uzeli smo onu koja je nama najviše odgovarala i ovih su dana one stigle na našu adresu. Nova vrsta uniforme u skladu je s jedinstvenom uredbom u Federaciji BiH i sirovinski sastav u potpunosti odgovara zahtjevima uredbe, tako da ovih dana planiramo izvršiti javnu smotru policijskih službenika u novim uniformama. Pored toga, vršimo realizaciju još nekih bitnih projekata, od kojih bih izdvojio rekonstrukciju objekta Policijske uprave i Sektora za administraciju u Općini Ključ.
Tu ćemo uštedjeti dosta sredstava u narednom periodu jer smo do sada plaćali najamninu za korištenje tuđeg objekta. Nedavno smo dobili pet novih terenskih vozila i trebamo dobiti još osam neobilježenih terenskih vozila za kriminalističku službu i njihov rad na terenu. Po novom pravilniku, koji je još u izradi, specijalna policija bit će odijeljena i brojat će 9 ljudi. Ona će djelovati u sklopu jedinice za podršku, ali će imati posebnu obuku, opremu i naoružanje. Budući da MUP USK još ne posjeduje helikopter, komesar i ja smo vodili razgovore o tome da se od iduće godine aktiviraju dva bova koja bi služila za rastjerivanje masa”, rekao je Ramić, ističući uspješne intervencije policije kada je u riječ o internetskom kriminalu u vidu prijetnji i prevara. Apelirao je na građane USK da policiji prijave svaki oblik prijetnje upućene putem interneta i društvenih mreža.
/stav.ba
