Prema Evropskoj mapi seizmičkog hazarda, Bosna i Hercegovina se nalazi u zoni visokog rizika od pojave zemljotresa. Konkretno gledajući samo našu državu, najveća vjerovatnoća za potresanje tla je u Neumu, Tuzli i Banjoj Luci, dok su najsigurniji mještani u području Posavine.
U proteklom periodu u Bosni i Hercegovini je zabilježeno nekoliko zemljotresa manjeg intenziteta, koji nisu mogli izazvati materijalne štete, međutim, mjera opreza konstantno mora postojati.
Profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Damir Zenunović u razgovoru za Klix.ba kaže da zemljotres predstavlja prirodnu pojavu kretanja Zemljine kore usljed tektonskih poremećaja.
“Potres se manifestira kroz proklizavanje dva dijela Zemljine kore, a tom prilikom se oslobađa određena seizmička energija koja se rasprostire kroz tlo. Potresi nastaju tamo gdje imamo diskontinuitet Zemljine kore koji nazivamo rasjed”, kaže Zenunović.
Prema Evropskoj mapi seizmičkog hazarda, naša zemlja se nalazi u zoni visokog rizika od pojave zemljotresa.
“Mogli smo vidjeti zemljotrese u Italiji, a južni dio naše zemlje, odnosno Hercegovina, se nalazi u istoj zoni visokog seizmičkog rizika”, kaže tuzlanski profesor te dodaje da su u istom riziku kao naša zemlja i dio Hrvatske, potom Albanija, Grčka, Makedonija i Crna Gora.
U BiH 26 jakih zemljotresa
Ne postoji prognostički model koji može decidno reći kada će se desiti zemljotres, a u periodu od 1901. godine, kada su počela mjerenja u BiH, pa sve do 2004. godine na prostoru naše zemlje podrhtavanje tla registrovano je 790 puta.
“Mi imamo historijat potresa te iz toga možemo izvlačiti neke zaključke. Prema statistikama, u 790 događaja imamo dva veoma jaka potresa i to 27. oktobra 1969. u Banjoj Luci magnitude 6,6 stepeni prema Richterovoj skali te onaj koji je manje poznat, 11. juna 1962. godine s epicentrom na Treskavici iznad 6 stepeni prema Richterovoj skali. Pored toga, imamo zabilježena i 24 potresa između pet i šest stepeni prema Richteru”, podsjeća Zenunović.
Prema mapi potresa u BiH, najgušća mreža je na području Hercegovine, a mnogo slučajeva potresanja tla registrovano je i u blizini Tuzle.
“Prema mapi seizmičnosti koja je napravljena još u vrijeme bivše Jugoslavije, u izuzetno visokom riziku od potresa je Hercegovina, posebno Neum, zatim Banja Luka, područje Treskavice te Tuzla, zbog svoje specifičnosti vezane za eksploataciju slane vode”, kaže naš sagovornik, naglasivši da je najmanja vjerovatnoća za podrhtavanje tla u Posavini.
Iako ne postoji ranije spomenuti prognostički model, seizmolozi mogu zabilježiti određena nakupljanja seizmičke energije na lokalnom području, a sagovornik portala Klix.ba kaže da svaki dan moramo biti spremni na moguće podrhtavanje tla.
Manjkavost bh. sistema
Kao i u mnogim drugim oblastima, manjkavosti bh. sistema prisutne su i u ovom slučaju. Zenunović ističe da se ne radi ništa na prevenciji i edukaciji stanovništva, što može biti od velike pomoći u kritičnim situacijama.
Ističe da BiH mora imati jasno razrađen sistem kroz koji će se pružiti odgovor u cilju smanjenja eventualnih posljedica koje mogu prouzrokovati prirodne katastrofe, u ovom slučaju zemljotres.
“Moramo imati službu koja će se baviti upravljanjem i preventivom u katastrofalnim događajima. Ta služba će stalno informisati građanstvo putem letaka i slično. Sad će možda neko reći, ‘pa nismo mi u Japanu gdje imaju stalne potrese’, ali mi moramo imati neka upustva. Mi nemamo brošuru za stanovništvo, kao ni edukacije u smislu kako reagovati u slučaju jakog zemljotresa”, kaže Zenunović.
Ukoliko dođe do zemljotresa, naš sagovornik savjetuje da u tom slučaju ne treba koristiti lift, trčati na stepeništa i slično. Potrebno je pokušati se skloniti tamo gdje je nosiva struktura, odnosno ispod nosivih greda i slično.
Preventivna djelovanja su od izuzetne važnosti, a tu se između ostalog ubrajaju kvalitetno izgrađeni objekti, međutim ni ovdje nije baš najčišća slika.
“Objekti moraju biti izgrađeni na takav način da sprečavaju da dođe do ljudskih žrtava prilikom zemljotresa. Kod nas građevinarstvo ima određeni kvalitet, ali smatram da je inspekcijski nadzor dosta minoriziran. Mora biti mnogo bolji nadzor, a mi nažalost nemamo sistemski pristup, odnosno uslovno rečeno katastar sigurnosti objekata”, ističe profesor iz Tuzle te dodaje da ljudski faktor ne može prouzrokovati nastanak zemljotresa.
Mjerenja seizmičke aktivnosti redovno se vrše u BiH putem seizmoloških stanica koje su raspoređene na nekoliko lokacija u našoj zemlji.
“Seizmološke stanice su pod patronatom Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu i Republičkog hidrometeorološkog zavoda u Banjoj Luci. Seizmološke aktivnosti se redovno konstatuju i to je dobro, međutim, dolazimo do pitanja šta kada smo registrovali potres? Zasad možemo jedino to, ali trebali bismo ozbiljno poraditi na tome da se pripremimo na eventualne katastrofe. Izloženi smo potresima, a tome skoro nikako ne pridajemo značaj”, naglašava Zenunović.
U cilju sprečavanja ljudskih žrtava u slučaju prirodnih katastrofa na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli pokrenuta su dva projekta.
Prvi pod nazivom Interreg – IPA CBC – SafEarth se bavi rizicima na klizištima, dok je drugi pokrenut u sklopu ERASMUS programa i odnosi se na master studij za upravljanje rizicima od katastrofalih događaja.
“Mislim da će naobrazba u ovoj oblasti dovesti i do bolje sigurnosti svih nas, ali i umanjiti mogućnost da dođe do ljudskih žrtava u slučaju jačeg potresa”, zaključio je Zenunović.
klix.ba
