Zvanični podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da je Turska za našu zemlju najvažnije tržište za izvoz brašna. Uprkos padu vrijednosti lire, BiH će nastaviti izvoziti brašno u tu zemlju, ali ove godine u nešto manjem obimu zbog slabijeg uroda pšenice.
U 2017. godini iz BiH je izvezeno brašno u vrijednosti 53 miliona KM ili u količini 115 hiljada tona, što je znatno više u odnosu na prethodnu godinu kada je izvezeno blizu 80 hiljada tona.
“Najznačajnije je svakako tursko tržište gdje smo uspjeli osigurati da se plasira blizu 90 posto izvoza. Važno je da izvoz brašna kontinuirano raste i pored, vjerovatno trenutnih, poremećaja tržišta i da su ovi rezultati znatno poboljšali vanjskotrgovinski bilans BiH”, kazali su nam iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Podsjetimo da je Turska imala namjeru aranžman u ovoj godini svesti na 30.000 tona, ali je BiH kroz pregovore osigurala mogućnost izvoza u Tursku od minimum 85.000 tona brašna.
“Ovaj izvoz je pomogao i da ‘poklekli’ domaći mlinarski sektor uposli svoje kapacitete te održi i poveća broj radnika”, naglašavaju iz ministarstva.
Najveći izvoznici
Najznačajniji izvoznici brašna iz Bosne i Hercegovine su Majić iz Odžaka, Žitopromet iz Bijeljine, Klas iz Sarajeva, Žitoprodukt iz Banje Luke, Nezić iz Gradačca, Ivo i Bele iz Orašja i Mlinpek iz Bugojna.
Promjena vrijednosti turske valute svakako ima utjecaj i na trgovinska kretanja i međusobne razmjene robe.
“Što se tiče izvoza brašna, osim pada vrijednosti lire, na bilans u trgovini u ovoj godini veći utjecaj će imati izuzetno nepovoljna godina za proizvodnju žitarica, ne samo u našoj zemlji, nego i u zemljama regije, kako količinski tako i kvalitetom hljebnog zrna, tako da su samo ograničene količine pšenice i brašna na raspolaganju za trgovinu, odnosno za izvoz”, naglašavaju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Nova tržišta
Dodaju da se privrednici brzo prilagođavaju novim uslovima na tržištu i vrlo brzo usmjeravaju svoje proizvode tamo gdje je povoljnija cijena, mada se ne odriču već utvrđenih tržišta i postojećih trgovinskih partnera.
Iako je posljednjih nekoliko godina Republika Turska najznačajnije izvozno tržište za brašno, crnogorsko, makedonsko i kosovsko tržište je i dalje vrlo aktuelno, dok se i neka druga tržišta pronalaze kao potencijalno kvalitetna, prije svih MENA tržište (Middle East – Nord Africa). Također, evropsko tržište je potencijalno perspektivno, a izvoz brašna se već realizuje i na švedsko, britansko i austrijsko tržište.
Proizvođači i izvoznici brašna u BiH podsticaje ostvaruju na lokalnom nivou i nivou entiteta.
“Ako mene pitate, važno je što sam u posljednjih nekoliko godina sa svojim saradnicima iz ministarstva otvorio brojna tržišta i omogućio nesmetan bescarinski izvoz. Uhodana i već potvrđena tržišta, s dugogodišnjim trgovinskim partnerima i izgrađenim povjerenjem, najbolje su pogodnosti koje bh. izvoznici imaju i ona su i dalje najperspektivnija, bez obzira na povremene probleme u poslovanju, kao što je aktuelni pad vrijednosti turske lire”, kazao nam je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
