Bosna i Hercegovina od 2000. godine aktivno učestvuje u mirovnim misijama i operacijama podrške širom svijeta. Oko 1.500 pripadnika Oružanih snaga i policijskih struktura u BiH svoj doprinos u očuvanju mira do sada je dalo u Istočnom Timoru, Haitiju, Kipru, Liberiji, Sudanu, Iraku, Afganistanu…
To se, pored ostalog, navodi u publikaciji koju je nedavno objavio Centar za sigurnosne studije, a prenosi Radio Slobodna Evropa.
Od zemlje korisnika pomoći međunarodnih mirovnih snaga, BiH je prešla dug put ka zemlji koja je u mogućnosti da pruži značajnu podršku u provođenju reformi i izgradnji mira. Pripadnici kontingenata koji dolaze iz Bosne i Hercegovine su među najboljima, a njihova iskustva su neprocjenjiva, rezultat je analize BiH u mirovnim misijama koje je radio Centar za sigurnosne studije, kaže Mirela Hodović:
„U proteklih sedamnaest godina skoro 1.500 pripadnika i pripadnica policijskih struktura i Oružanih snaga iz Bosne i Hercegovine učestvovalo je u mirovnim misijama i operacijama podrške miru širom svijeta. Većinu predstavnika koje je Bosna i Hercegovina uputila u mirovne misije činili su zapravo muškarci, njih 94 posto, dok je mali broj predstavnica iz sektora sigurnosti, a posebno predstavnica iz sektora odbrane, bio zastupljen u nešto manjem broju u mirovnim misijama i operacijama podrške miru.“
I dok Bosna i Hercegovina ima zavidne rezultate na polju uspjeha njenih vojnika i policajaca, jedan od problema jeste što u misijama nije zastupljen dovoljan broj žena, mada to propisuju rezolucije UN. Od 1.222 pripadnika Oružanih snaga, na primjer, koji su upućivani u mirovne misije, tek četiri posto su žene, dok je u policijskim strukturama taj omjer veći i iznosi oko 15 posto. Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš pojašnjava moguće uzroke.
„Stvar je u tome da mi dajemo jednake mogućnosti pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga, a na njima je da odluče da li će se prihvatiti jedne tako odgovorne funkcije. S obzirom na to da se radi, moram kazati, o zahtjevnim mirovnim misijama, vjerojatno je to jedan od glavnih razloga zbog čega pripadnice Oružanih snaga BiH nisu u tolikoj mjeri zainteresirane da sudjeluju u mirovnim misijama.“
Bh. vojnici i policajci su, kroz učešće u mirovnim misijama, i jedna od prvih bh. institucija koja je u punom jeku već u strukturama EU, napominje Pendeš.
„2015. godine potpisan je sporazum sa gospođom Mogherini, jer su se stvorile pretpostavke da Ministarstvo odbrane, i ne samo Ministarstvo obrane, ali prije svega Oružane snage, mogu sudjelovati zajedno s evropskim snagama. I mi već imamo zajedničko sudjelovanje s evropskim snagama u Centralnoafričkoj Republici. Mislim da je to prvi vid direktne suradnje, ustvari, pokazatelj da je Bosna i Hercegovina na neki način dio struktura Evropske unije.“
Iz BiH je u mirovne misije u posljednjih 17 godina otišlo 276 policijskih službenika. Njihovo iskustvo je dragocjeno, kako ono koje imaju, tako i ono koje donose, kaže ministar unutrašnjih poslova FBiH Aljoša Čampara.
„Obučavaju policijske službenike Liberije, Južnog Sudana, pomažu provođenje mirovnog sporazuma na Kipru, i slučno, u drugim zemljama. To je naš doprinos svjetskom miru i smatram to našim dugom, našom obavezom. Želim da naglasim da ovo nije jednosmjeran proces. Učesnici mirovnih misija, po povratku, donose dragocjeno iskustvo, jer pored toga što sarađuju sa lokalnim stanovništvom, oni također sarađuju i sa službenicima iz drugih država, koji su također u misiji. Svi ti službenici donose i dijele svoja iskustva i znanja, stečena u svojim državama i policijskim organizacijama, i zbog toga bih rekao da je mirovna misija ujedno i škola za sve učesnike.“
Od Istočnog Timora, Malija, Afganistana, Haitija, Centralnoafričke Republike, bh su snage među najboljima i ubiru najveće pohvale, a nalaze se i u komandnim strukturama pojedinih misija. Također, kako ističe Hodović, u Centru za sigurnosne studije preporučuju da se iskoriste i potencijali koji i mimo vojnih i policijskih struktura mogu pomoći izgradnji mira u svijetu.
„Kako bi se omogućilo upućivanje civila iz Bosne i Hercegovine u mirovne misije, imajući u vidu da je i sama Bosna i Hercegovina prošla određene reforme kao i procese izgradnje i održavanja mira i da pored kvalitetnih policijskih i vojnih službenika ima i mnoge civilne eksperte, koji bi mogli pružiti značajnu podršku u provođenju tih reformi, ali isto tako i u izgradnji i održavanju mira u svijetu.“
Ipak, postoje i problemi, poput toga da se mora više pažnje posvetiti psihološkoj potpori, kako onima koji se vraćaju iz misija, tako i članovima njihovih porodica. Također, kako su to učesnici misija kroz intervjue i naveli, trebalo bi poraditi malo više i na tome da se budući mirovnjaci bolje upoznaju s kulturom i običajima zemlje u koju odlaze, kako bi lakše razumjeli s čim se suočavaju, ali i kako najbolje pomoći.
