Muslimani širom svijeta danas proslavljaju prvi dan Ramazanskog bajrama, jednog od dva najveća muslimanska praznika. Centralna bajramska svečanost na nivou Islamske zajednice u BiH održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu održao i Bajram-namaz predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
On je u svojoj bajramskoj hutbi naglasio da je mjesec ramazan bio jedinstveno vrijeme, koje su vjernici posvetili malo više namazu i postu, dijeleći zekat i sadekatul-fitr.
– Ramazan ispraćamo bogatiji za još jedno iskustvo, smireni i staloženi, oboružani nadom da će sve biti onako kako Allah htjedne. Ramazan nas je podsjetio i na istinu, sa kojom je došao Pejgamber, alejhisselam. Nju ne treba plaho dokazivati. Ona je tu, a do nas je koliko ćemo joj se pokoriti i koliko ćemo je prihvatiti. U Kur'anu se kaže: „I reci, došla je istina, a nestalo je laži. Laž zaista nestaje“. Živimo u vremenu u kojem se istina baš i ne voli, ali i ne traži. Umjesto istini, sve više smo izloženi postupcima onih koji pokazuju neograničenu pohotu za moći i dominacijom. Zašto danas da ne kažemo da živimo u svijetu u kojem se laž smatra vrlinom i sredstvom probitka, a istina znakom slabosti – kazao je Kavazović.
Svijet koji znamo, dodao je reisu-l-ulema, izložen je bespoštenoj borbi za moć. Zlo se opravdava i nameće kao spas, a u duše ljudi se uselio nemir i strah.
– Malo je onih koji uspijevaju sve oko sebe vidjeti unutarnjim vidom i sebe obogatiti duhovnom borbom. Našim srcima kao da je zavladalo sljepilo, jer Uzvišeni u Kur'anu kaže: „Nisu slijepe oči, nego su nam slijepa srca koja su u prsima“. Iblis, l.a., i njegovi sljedbenici pomiješali su nam istinu i laž, dobro i zlo, a da to nismo ni primijetili. Parcijalna istina nam neće pomoći da nađemo svoj put i spas. Ona je poput munje u mrkloj noći. Bljesne, a odmah i zgasne. Bez Božije pomoći nije moguće naći izlaz iz tame u koju su nas odvele naše zablude. Čovjek bez Božijeg svjetla, njegove riječi, liči na napuštenu, oronulu, mračnu kuću, kako je govorio Vjerovijesnik Muhamed s.a.w.s. Eto, zato nam je dat ramazan, to duhovno putovanje, da osnaži naš duhovni vid, da smiri pohotu i pohlepu i umanji oholost, kojoj smo skloni, da srce učini budnim, razum bistrim, a dušu zadovoljnom – poručio je ef. Kavazović.
Radost ovih mubarek-dana, dodao je, ispunit će naše domove, naše mahale i sokake. Okupljeni u džamijama, vjernici upućuju dove Allahu da kabul učini ibadet i dobra djela, a da preko onih ružnih pređe, da ih oprosti i ukaže milost.
– Ramazan je ispunio naše duše Istinom i ljepotom pokornosti, ojačao naše vjerovanje i zbližio nas u ljubavi i zajedništvu. Naš cilj je bio bogobojaznost. Činili smo ono što je trebalo da nam pomogne da budemo bolji, da ojača i rastereti naše duše, da nas poveže s braćom i sestrama. Allah nas je pozvao da vjerujemo i činimo dobro, sebi i drugima, da pobijedimo zlo u sebi i da ga se klonimo. Vjerovjesnik, a.s.,uputio nas je: „Ko isposti mjesec ramazan, čvrsto vjerujući i žudeći za Allahovom nagradom i Njegovim zadovoljstvom, bit će mu oprošteni raniji grijesi“. Nesretan je samo onaj kome je u ovom mjesecu (bio) uskraćen Božiji oprost – poručio je reisu-l-ulema.
Allah vjeru nije učinio teškom, a sve su njene istine lako razumljive i shvatljive.
– Osnova toga puta je vjerovanje u Boga i činjenje dobra, a izbjegavanje zla i suprostavljanje nepravdi i zulumu. Moralnost, kako nas je Vjerovjesnik učio, nije nikakva lista onoga što bi trebalo, a što se ne mora činiti. Moral je unutarnja snaga koja nas vodi kroz život, usklađena s Božijim propisima. Vjerovjesnik nam je to objasnio riječima: „Vrhunac dobra je lijep odgoj, a grijeh je ono što te kopka u duši, a ne bi volio da to saznaju ljudi“. Duša je skona zlu, kako nas Kur'an upozorava. Naučimo je da je kajanje temelj vjere, lijek za nju posrnulu. Zlo može zadovoljiti samo kazna, a grijeh može izbrisati samo pokajanje. Duša koja samu sebe kori je ona koja se obraća svome Gospodaru za pomoć, tražeći kod Njega oprost i utočište. Prenosi se da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Dunjaluk je ahiretska njiva, ko na njemu posije dobro – ubraće sreću, a ko posije zlo – ubraće kajanje – kazao je ef. Kavazović.
U nedavnoj prošlosti bili smo, kazao je reisu-l-ulema u bajramskoj hutbi, iskušani velikom nevoljom, strahom, glađu, neimaštinom, genocidom i uništenjem naših dobara.
– Strpljivo i uz veliki napor oduprli smo se tom zlu. Činili smo to u želji da budemo što bliže Allahovim riječima: „A strpljivo podnositi i Allaha se bojati“. Tako trebaju odlučni postupiti. Bez obzira s kakvim se izazovima budemo suočavali u budućnosti, znajte, da je zdravlje i budućnost našeg naroda sadržano u ovom ajetu. Nemojmo to nikada zaboraviti, kao ni ono što smo preživjeli. Uz to, volio bih da poslušamo i ove Božije riječi i da oćutimo, u sebi, njihovo značenje: Allah će, sigurno, uspostaviti ljubav između vas i onih s kojima ste u zavadi; Allah je svemoćan; Allah mnogo prašta i On je milostiv – kazao je.
Musliman ne bi smio prekidati odnose s bratom muslimanom, ali ni s drugima, jer udaljavanje ljudi jednih od drugih dovodi do mržnje i podjela.
– Neka nas ne očaraju grubost, prepredenost i osorost, koju neki pokazuju. Nije snaga u tome. Naša je snaga u dobroti i strpljivosti, jer to su vječite vrline po kojima se ljudi pamte – poručio je ef. Kavazović.
U nastavku hutbe je reisu-l-ulema govorio o našoj domovini BiH, našem narodu i našoj zajednici.
– BIH je zemlja s hiljadugodišnjom tradicijom trajanja. To je naš zavičaj, naša sadašnjost i budućnost; tu su naše uspomene i tragovi naših očeva. Duh našeg naroda stasao je u vjeri i jeziku naših predaka. U nama su položeni temelji vjere i vrijednosti iz prošlih vremena. To je sjeme za našu sadašnjost i našu budućnost. No, samo sjeme nije dovoljno da se polje zazeleni. Ne može se živjeti od prošlosti, slave i truda predaka, ma kako na njih bili ponosni. Allahova uputa je jasna: O vjernici, pobrinite se o sebi… i to važi za svaku generaciju muslimana. Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok on ne promijeni ono što je u njemu. Drugi, ma koliko nas voljeli i pomagali nam, ne mogu učiniti ono što mi moramo. Davno je rečeno da traženje krivca u drugima samo predstavlja izgovor da se ne bavite sobom i svojim problemima. Odgađanje problema neće ga riješiti, kažu mudri ljudi. Bez naše posvećenosti zajednici, truda i odricanja, neće biti ni puta, ni džamije, ni škole, ni bolnice, struje ili vode u našim kućama. To bi bar svima nama trebalo biti jasno – poručio je ef. Kavazović.
Poslanik nas je naučio da je pravo bližeg komšije preče od prava daljeg brata, a komšiluk je, izjavio je reisu-l-ulema, najvažnija zajednica ljudi.
– O tome je Vjerovjesnk, a.s., rekao: „Džibril mi je toliko govorio o lijepom odnosu prema komšiji da sam pomislio da će on biti nasljednik mog imetka“. Bosna je na komšiluku građena, stoljećima. Bajram je prilika da podijelimo našu radost s komšijama, da ih ugostimo i da prema njima pokažemo poštovanje i toplinu. Na kraju želim vam ukazati na obavezu prema našim najmlađima. Oni su emanet u našim rukama kojeg nam je Allah povjerio na čuvanje. Vjerovjesnik je roditelje uporedio s dobrim pastirom, koji čuva i brine o emanetu. Naša je obaveza da u našoj čeljadi probudimo osjećaj za zajedničko dobro i ljubav za druge ljude. Odgajajmo ih da budu marljivi i odgovorni u ispunjavanju svojih obaveza. Poučimo ih dovi koju je Vjerovjesnik, a.s., često učio: „Allahu moj, od Tebe tražim zaštitu od brige i žalosti, od slabosti i ljenosti, od kukavičluka i škrtosti, da me dug ne savlada i da me ljudi ne nadvladaju. Učimo ih da budu hrabri i da pred poteškoćama ne uzmiču“. Vjerujte u Boga, držite se Njegove riječi i izvršavajte ono što je On stavio u obavezu. Činite to prema svojim mogućnostima, jer Bog ne duži iznad naših mogućnosti. Budite otvorenih srca i zadovoljni u duši s onim što vam je određeno. Trudite se, jer nema nagrade bez truda i dobra djela. Upućujte dovu Allahu, jer primljena dova može promijeniti našu sudbinu – poručio je ef. Kavazović.
On je podsjetio da je sutra Dan šehida, te da je naša obaveza da posjetimo šehitluke i u zajedničkoj dovi se prisjetimo njihove velike žrtve.
– Neka su nam oni uvijek u našim dovama, jer su položili svoje živote za ovu divnu zemlju i časnu slobodu. Budimo uz ljude u nevolji: uz slabe, siromašne i bolesne. Zaštitimo našu nejač i pružimo podstreka i priliku mladima. Sklapajmo prijateljstva gdje god možemo. Zalažimo se za istinu, kada god vidimo da se želi naturiti laž. Izbjegavajmo svađe i prepirke o onome u čemu nema koristi, a u čemu je šteta očita. Praštajmo jedni drugima, jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima. Muslimanima i muslimankama u domovini Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori, želim sretne i berićetne bajramske dane. Provedimo ih s porodicom, rodbinom i prijateljima – zaključio je reisu-l-ulema.
