Ajdin Kovačević jedan je od autora čiji je rad primljen u uži krug na konkursu raspisanom od strane “Naše zajednice”. Potrebna mu je naša podrška kako bi prošao dalje.
Njegov rad nosi naziv “Kulturna baština Krajine”, a u njemu se nalaze stihovi o Gradu Bihaću.
Ajdinu trebaju lajkovi, a to možete učiniti klikom OVDJE i onda opcija LIKE/SVIĐA MI SE.
Ajdin Kovačević: “Kulturna baština Krajine”
Osvrni se čovječe na svekolika prostranstva,
spoznaj vlastito korijenje i proširi poznanstva.
Počev od mjesta gdje Japodi urne kamene ostaviše,
pa na njima imena pokojnika svojih ispisaše.
Doista, Čavkići, Golubić i Pritoka,
mrzlim smaragdom skrašena, i ripački nišani i,
svi oni i one što podneblje svoje traže,
na pedljima krajiške zemlje,
posvjedočiše ostavštini našega pretka.
Slobodni kraljevski grad uzavrele junačke krvi,
što stotinu godina ne dade dušmanu da mu priđe,
konačno pod upravu osmansku pade,
i bihaćkog sanždaka dio postade.
Svjedoči tome stara džamija Fethija.,
što nekoć crkva biješe a sad,
vjerskih obreda mjesto postade.
I Turbe sjetno prisjeća se junaka,
nema Bosne bez bihaćkog meraka.
Pogledaj Cazina i džamiju što poput
spomenika prkosnoj tvrđavi ponosno stoji pa,
i danas redovno se u njoj molitva kroji.
Ni ostrožačka kula, ni zbirka skulptura
ne dadoše se Osmanlijama olako.
Utrošiše dušmani preko godina sto,
pitajući se do nje da dospiju kako?
Ljuti od prkosa, skrušenosti i dobrote,
Pa zar da propustiš cazinskog čovjeka divote?
Zar da propustiš neprikosnovene bužimske strane,
koje od zla vječno će da te brane.
Ponosno da hodiš Starome bužimskom gradu,
duši što ulijeva beskrajnu nadu.
Sjeti se vitezova bužimskih što položiše živote svoje,
da bi uspravno koračao krajiškom zemljom,
na koju dušmani, zakoračiti se boje.
Vidi samo Sane i devet bistrih rijeka,
Hamzi-begove džamije pred kojom molitva te čeka.
Starog Majdana i nadahnjujućeg vodopada Blihe
božjim čudom prozvanim i Suncem obasjanim.
Priroda strpljivo skrojila je stijenu,
zadivljen stani pred Dabarsku pećinu.
Ostaci velike rimske vladavine,
smješteni u podnožju Grmeč planine.
I kameni spavači rasuti po Bukovači,
i nadahnjujuće prirodne ljepote,
potaknuše Ahmeta i Skendera,
na svekolike književne divote.
Poslušaj legende o vrlom junaštvu
kad Podzvizdom Marije Zvijezde,
Todorovom i Vrnogračem knjeginjice Vrane,
zakoračiš u Kladušu gdje,
zadivljen prizorom – srce ti stane.
Pa namiriši kladuške jorgovane,
i pohiti Starom gradu što dokazuje o megdanu.
I kako do sreće bez njenog Ključa?
Doživi ljepote i prizora slast,
kad hodiš gradom kraljevskim što pada je mjesto
srednjovjekovne nam Bosne pod tursku vlast.
Upravo ti, putniče, imaš čast,
da rođen u Bosni ,
ovjekovječiš životnih koraka strast.
Nije džaba kad ti se kaže,
da doživiš prostrane krupske plaže,
mrzlu Unu od koje srce ti lupa,
kad staneš na mjesto gdje mladost se kupa.
Na krupskoj zemlji stoje i Mlinčići i Male ade,
i Krupljanin što gosta neumorno dočekivati stade.
A na Starom gradu jedinstven spoj kulture,
mjesto islamske, katoličke i pravoslavne arhitekture,
i sve to u Bosni raznolike narodne strukture.
Izvor: uskinfo.ba
