Posljednjih dana u bh. javnosti prisutne su informacije o mogućnosti da će Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pristupiti Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, i dati izjavu u slučaju Slaven Kovačević vs. BiH.
Uslijedile su mnogobrojne reakcije od raznih aktera javnog i političkog života u BiH, ali i zastupnika u evropskom parlamentu.
Članica Evropskog parlamenta iz Holandije Tineke Strik je poručila da Schmidtu da se suzdrži od bilo kakve “intervencije na vlastitu inicijativu”
“Snažno pozivam Christiana Schmidta da se suzdrži od bilo kakve “intervencije na vlastitu inicijativu” u slučaju Kovačević, čak i kao privatna osoba. Vaš mandat je da nadgledate provođenje Dejtona i pridržavate se odluka Evropskog suda za ljudska prava, a ne da pokušavate preokrenuti te odluke”, poručila je Strik.ž
Udruženja logoraša Mostara je u saopćenju poručilo Visokom predstavniku “da se zaustavi jer je dotakao crvenu liniju sa posljednjim pokušajima da sruši ideju građanske Bosne i Hercegovine države ravnopravnih njenih građana bez obzira na narodnost, vjeru i boju kože”.
Također su dodali kako logoraši Hercegovine nisu iznenađeni postupcima dobitnika visokog hrvatskog odlikovanja Orden za zasluge Ante Starčević.
“Za one koji to ne znaju, dr. Starčević je rodočelnik hrvatskog nacionalizma koji je bosansko-hercegovačke muslimane smatrao dijelom hrvatskog naroda a ne autohtonim narodom.
Biće da je dr. Starčević inspiracija Schmidtu koji se zalažući za etničke podjele želi nagraditi počinioce dva UZP i genocida i time razbiti Bosnu i Hercegovinu. Njegova politika je licemjerna i iznimno opasna po opstojnost naše domovine i udarac u temelju zajednice europskih naroda koja počiva na jednakosti građana i zaštiti individualnih prava bez obzira na etničku pripadnost, vjeru, rasu i bilo koju drugu razliku.
On je samoproglašeni prijatelj BiH bez da je kao takav prepoznat i od jednog građanina ove države. Ono što je izgleda zaboravio jeste da u ovoj državi još postoje ljudi koji se ne boje, koji se kupiti ne mogu i koji ma je Bosna i Hercegovina sve”, navodi se u saopćenju Udruženja logoraša Mostar.
Oglasili su se i iz Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, koji su pozvali Schmidta da da javno predoči poziv Evropskog suda za ljudska prava.
“Saopštenje koje je izdao OHR po ovom pitanju napominje javnost da ovo nije presedan i da su i bivši visoki predstavnici učestvovali u prethodnim postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava. Međutim, ono što je uznemirilo građansku javnost jeste nezvanična informacija da je u konkretnom slučaju Visoki predstavnik Schmidt, preko advokatske kancelarije iz Londona, samoinicijativno tražio pristupanje Sudu u ovom postupku. Ovu informaciju OHR u svom saopćenju za javnost nije ni potvrdio niti demantovao. Treba napomenuti da se i R Hrvatska željela umiješati u ovaj slučaj, ali je Sud odbio zastupnike Hrvatske što je ispravno, jer je R Hrvatska željela sebe predstaviti kao garanta Deytonskog mirovnog sporazuma (kao što to čine i predstavnici Srbije), što je potpuna neistina i predstavlja lažno predstavljanje. Hrvatska je, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, strana potpisnica DMS što ukazuje da je Hrvatska bila uključena u oružane sukobe koji su se vodili na teritoriji Bosne i Hercegovine. Sramno učešće hrvatskih vojnih snaga tokom 1993. i 1994. godine u Bosni i Hercegovini utvrđeno je pred ICTY u nekoliko pravosnažnih presuda, a najpoznatija je presuda za udruženi zločinački poduhvat kojim se pravosnažno presudilo rukovodstvu HR HB, sa objašnjenom nečasnom ulogom vojnog i političkog rukovodstva R Hrvatske.
OHR ima obavezu prema bosanskohercegovačkoj javnosti i građanima u Bosni i Hercegovini jasno iskazati o čemu se radu u ovom konkretnom slučaju.
Pozivamo OHR da javnosti predoči poziv g. Schmidtu kojim ga Evropski sud za ljudska prava poziva da svjedoči u predmetu Kovačević. Ukoliko OHR propusti priliku da ovo učini, suočiće se sa velikim problemom i dovesti sve aktere u BiH koji učestvuju u političkom životu u nove nesporazume, nepovjerenja i sumnje koje mogu imati nesagledive negativne posljedice”, zaključili su iz VKBI.
Izvor: Vijesti.ba