Jedna od bolesti koja je najviše povezana s hranom je dijabetes. No, pretjerano bi bilo reći da je za dijabetes kriva samo loša prehrana, prazni ugljikohidrati i šećer u hrani i piću. Dijabetes je mnogo više, to je bolest stila života i za uspješnu regulaciju šećera u krvi treba usvojite zdrave životne stilove. To nikako ne znači odricanje, gladovanje i jednoličnu prehranu.
U prvom nastavku specijala ‘Život s dijabetesom’ pisali smo o tome što sve morate imati uvijek sa sobom ako bolujete od dijabetese. Podijelili smo s vama i iskrenu ispovijest glumice Helene Minić, kojoj je u 24. tjednu dijagnosticiran gestacijski dijabetes, te vam savjetovali da riješite test koji otkriva rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2. Ako ste nastavnik, pisali smo i što biste sve trebali znati ako je u vašem razredu dijete s dijabetesom, a u novom nastavku donosimo vam ono što najviše muči sve dijabetičare – što jesti, a što izbjegavati.
Kada čovjek dobije dijagnozu dijabetesa tipa 2, to ne znači da više ne smije jesti šećer – to bi bilo prelako. To u prvom redu znači da bi morao promijeniti način života ako želi obuzdati šećer u krvi – kaže Darja Lovšin, suosnivačica Zavoda za dijabetes u Sloveniji i autorica niza knjiga iz područja dijabetesa, među njima i nekoliko u Hrvatskoj vrlo popularnih dijabetičkih kuharica koje su preporučljive za sve koji se žele pravilno i uravnoteženo hraniti, a ne samo za oboljele od šećerne bolesti.
1. NAJPROBLEMATIČNIJA SU SLATKA JELA
Suprotno uvriježenom mišljenju da je za oboljele od šećerne bolesti najproblematičnija namirnica šećer, u središtu stručne javnosti ipak su masti. Unos manjih količina masti nego što smo navikli za dijabetičare je na prvom mjestu jer većina ima prekomjernu tjelesnu masu, a masti imaju najviše kalorija od svih prehrambenih sastojaka.
2. VOĆE JE ZABRANJENO
Voće podiže razinu šećera u krvi i osobe sa šećernom bolesti tipa 2 trebaju birati manje slatko i ne previše zrelo voće. Malo voća svaki dan je zdravo. Radije češće jedite štapiće od krastavaca, paprike, mrkve ili celera.
3. NE SMIJU JESTI ŠEĆER
Uz uravnoteženu prehranu moguće je konzumirati manju količinu šećera (npr. u dijabetičarskom muffinu), vodeći računa da tako dobivena energija ne prelazi 10 posto ukupne energetske vrijednosti hrane, odnosno 50 grama šećera dnevno. Ipak, ne preporučuje se saharozom sladiti pića ili kavu jer će odmah podići šećer u krvi. Radije odaberite prirodni niskokalorični nadomjestak (steviju).
4. TREBA KONZUMIRATI ŠTO VIŠE MASLINOVA ULJA
To je samo djelomično točno, jer su i druga ulja po svom sastavu prikladna za zdravu prehranu. Određena ulja zaista sadrže nešto postotaka više zdravih nezasićenih i monozasićenih masnih kiselina, uključujući i maslinovo, no važnije je znati da su sva ulja bolja od čvrstih masti poput svinjske masti i maslaca.
5. TREBALI BI JESTI ŠTO MANJE JAJA
Jaja ne povisuju šećer u krvi i nemaju mnogo kalorija. Sadrže malo zasićenih masti, koje su najopasnije za podizanje razine šećera u krvi. Nekoć ih se zabranjivalo jer se smatralo da kolesterol, koji se nalazi u žutanjku, podiže kolesterol u krvi (sva hrana životinjskog podrijetla sadrži kolesterol), no danas znamo da ga diže u manjoj mjeri te da su zasićene masti opasnije.
6. DIJABETIČARI (I DRUGI KRONIČNI BOLESNICI) TREBAJU IZBJEGAVATI SVINJETINU
Svinjetina danas ne sadrži ništa više štetnih masti od govedine, a neki su dijelovi čak i manje masni.
7. OBOLJELI OD ŠEĆERNE BOLESTI MORAJU JESTI POSEBNU HRANU
Zdrav način prehrane dijabetičara uglavnom je jednak kao i zdrava prehrana za sve: malo masti, posebno zasićenih i transmasnih kiselina, umjereno sa soli i šećerom, obroci neka se temelje na integralnim namirnicama, povrću i voću, neka budu manji i ravnomjerno raspoređeni tijekom dana. Dijabetičarske i “dijetalne” namirnice u pravilu nemaju nikakvih posebnih koristi.
8. PAŽLJIVO SA ŠKROBNIM NAMIRNICAMA
To je istina, no ne znači da ih morate izbaciti iz svoje prehrane. Škrobne namirnice dio su zdrave prehrane, problematična je samo količina. Integralni kruh, žitarice, tjestenina, riža i škrobno povrće kao što je krumpir mogu biti dio obroka i međuobroka. Ključ je u malim porcijama i kombiniranju s namirnicama koje sadrže mnogo vlakana. Cjelovite škrobne namirnice dobar su izvor vlakana, koja povoljno utječu na zdravlje probavnog trakta.
9. UKISELJENO POVRĆE JE BEZVRIJEDNO
Upravo suprotno. Nove studije su dokazale da kisela hrana u želucu usporava metabolizam ugljikohidrata, što znači da se oni sporije pretvaraju u šećer u krvi. Kiseli krastavci, paprike, gljive, artičoke i sve što se može ukiseliti trebalo bi biti obavezan dio vaših obroka. Vlakna koja sadrži ukiseljeno povrće korisna su za metabolizam i usporavaju podizanje šećera u krvi nakon obroka.
10. ŠEĆER PODIŽE RAZINU ŠEĆERA U KRVI
Od običnog bijelog šećera za naš šećer u krvi opasniji je škrob, koji sadrže osnovne namirnice u našoj prehrani: kruh, krumpir, riža, kukuruz, tjestenina. Glikemijski indeks bijelog šećera niži je od GI-ja kruha, pečenog krumpira ili kukuruznih pahuljica. Postoji još čitav niz namirnica koje su slađe od bijelog šećera: kuhana mrkva, svijetli med, marelice, prosena kaša. To neka bude ishodište prilikom pripreme dijabetičarskih slastica, gdje je potrebno zamijeniti bijelo brašno.
11. OBOLJELI OD ŠEĆERNE BOLESTI MORAJU JAKO PAZITI ŠTO JEDU
Razina šećera u prosjeku će se sniziti za 50 posto, a čak i normalizirati kod trećine oboljelih ako izgube deset kilograma. Treba paziti na pojedine količine. Oboljeli od šećerne bolesti mogu jesti gotovo sve, no treba obratiti pozornost na količinu.
