Povodom 829. godišnjice Povelje Kulina bana, prvog srednjovjekovnog dokumenta pisanog na starobosanskom jeziku, autentičnim pismom bosančicom, i jednom od najstarijih državnih dokumenata svih južoslavenskih naroda i država, u Sarajevu je danas organizovana tribina o temi “Za Kulina bana i dobrijeh dana – 829. godina Povelje Kulina bana”, javlja Anadolu Agency (AA).
Organizator je Udruženje bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”, a predsjednik udruženja Rizvan Halilović podsjetio je kako Udruženje već sedam godina organizira tribinu povodom obilježavanja godišnjice od nastanka Povelje Kulina bana.
– Mi na neki svečan način reafirmišemo značaj kulturološki, politički, pravni, sociološki, etnički, moralni i naravno prije svega kao dokument koji potvrđuje državno-pravni kontinuitet BiH koja je kako banovina nastala u devetom vijeku, a evo ove godine je okruglih 1.200 godina Bosne, bilo da je banovina, kraljevina, vilajet ili Republika BiH, sasvim je svejedno – dodao je Halilović u izjavi za AA.
Kazao je kako žele skinuti prašinu s ”velikih kulturnih dragulja”, kao što je Povelja Kulina bana, bosanski stećak, Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha i brojni drugi dokumenti koji oslikavaju pravnu, političku i svaku drugu kulturu življenja u zajedništvu u BiH.
– Cilj je reafirmirati značaj tog dokumenta kao uvjerenja, kao najbolje potvrde da Bosna postoji 1.200 godina i naravno cilj nam je da naši današnji uvodničari kao i svake godine svako iz svog ugla, politološki, pravno, sociološki i sve druge načine prikažemo današnjoj javnosti značaj tog dokumenta – rekao je Halilović ukazavši na interesovanje mnogih instituta i muzeja širom svijeta za “kulturne dragulje BiH“.
Jedan od uvodničara bio je i prof. dr. Hasan Balić koji je izjavio kako je problem na koji način pronaći Kulina bana u današnje vrijeme.
– Kako naći Kulina bana i dobre dane, kad nemamo ni bana ni dobrih dana. Imamo na sve strane sirotinju, siromaštvo i zloupotrebu prava – rekao je Balić.
Pozvao je na potragu za ljudima koji vole BiH, rade za nju i nisu kompromitovani.
– Nama je Kulin ban kao historija potreban. Ali, stvarnost nam moraju kreirati neki novi ljudi koji će ličiti na Kulina bana – smatra Balić koji je oštro kritizirao političku situaciju u zemlji i regionu.
Akademik Džemal Najetović prezentirao je rezultate istraživanja za vrijeme Kulina bana. Dodao je kako period istraživanja seže od 1997. godine. On se tokom obraćanja osvrnuo na vjerovanja, odnosa prema državi i inače sliku društva u srednjovjekovnoj Bosni.
Uvodničari tribine bili su i Adil Kulenović, Rajko Živković i Senadin Lavić.
Povelja Kulina bana pisana 29. augusta 1189. je najstarija bosanska isprava, pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku. To je dvojezični dokument, što znači da je namijenjen i onima koji ne razumiju bosanski jezik. Ujedno, potvrđuje državnost BiH u 12. stoljeću i prvi je bosanskohercegovački dokument upućen stranom vladaru.
