U Sudu Bosne i Hercegovine prije nekoliko trenutaka završeno je ročište po prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za određivanjem jednomjesečnog pritvora za generala Atifa Dudakovića i još 12 pripadnika 5. korpusa koji su uhapšeni jučer zbog navodnih ratnih zločina u Bosanskoj krajini tokom 1994. i 1995. godine. Sudija za prethodni postupak Darko Samardžić odluku će donijeti sutra.
Istragom u ovom slučaju, osim Dudakovića, obuhvaćeni su i Ibrahim Nadarević, Ekrem Dedić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Redžep Zojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Ejub Kožnjenić, te Said Mujić.
Odbrane svih osumnjičenih bile su saglasne u jednom, a to je da se ne žele posebno osvrtati na osnove sumnje koje njihovim branjenicima Tužilaštvo stavlja na teret, iz prostog razloga što nisu imali dovoljno vremena da prouče koji su to dokazi na osnovu kojih Tužilaštvo iznosi svoje tvrdnje.
Ono što su i u sudnici, a i nakon ročišta posebno naglasili advokati Asim Crnalić i Fahrija Karkin jeste to da smatraju da Tužilaštvo namjerno manipulira i želi da obmani sud tako što traži vrijeme da sasluša još 15 zaštićenih svjedoka, a zbog čega i predlaže pritvor.
– Istraga traje 12 godina, Tužilaštvo je u posljednjih godinu saslušalo oko 400 svjedoka, i namjerno je ostavilo ovih 15 svjedoka, kako bi imalo alibi za pritvor – složili su se i Crnalić i Karkin.
Crnalić se, i u sudnici, a i nakon ročišta posebno osvrnuo na jedan dio činjeničnog supstrata, koji se tiče terminologije koju je Tužilaštvo koristilo.
– Nisam sklon miješati politiku, ali nisam sklon ni prešutjeti. Molim vas lijepo, Sanski Most, Ključ, Bosanki Petrovac…te općine nisu osvajane, nego oslobađane! I zamolio bih Tužilaštvo da o tome povede računa – kazao je, između ostalog, Crnalić.
Crnalić je kazao kako je na osnovu večerašnjeg izlaganja tužiteljice Vedrane Mijović, kao i onog što je odbrana dobila u pisanoj formi, uočio niz kontradiktornosti.
– Tužilaštvo je kazalo da su svjedoci glavni dokaz u ovakvoj vrsti predmeta. Ali bih napomenuo da je Tužilaštvo ove svjedoke ispitalo bez prisustva osumnjičenih i njihovih advokata, pa su ti iskazi pod znakom pitanja. Navest ću jedan primjer: Spominju se događaji u Krnjeuši- Atif Dudaković u to vrijeme uopće nije bio na tom mjestu, bio je na Potezu prema Kulen Vakufu, a živ čovjek ne može na dva mjesta u isto vrijeme. Također, spominju se događaji sa raskršća, i više puta spominjani motel, gdje imamo najmanje četiri svjedoka koji o istom različito svjedoče. To je samo ilustracija koliko je to sve upitno – potcrtao je Crnalić.
Što se tiče posebnog pritvorskog razloga, odnosno bojazni da će osumnjičeni ometati istragu utjecajem na svjedoke, odbrane su bile saglasnog stava da mora postojati konkretna radnja iz čega se ta bojazan može izvesti.
– Tužilaštvo je saslušalo “odoka” 400 svjedoka. Neka mi neko pokaže jednog na koga je neko od osumnjičenih vršio pritisak – kazao je Crnalić, koji u ovom predmetu zastupa Atifa Dudakovića i Ibrahima Nadarevića.
Fahrija Karkin, koji zastupa osumnjičenog Ekrema Dedića osvrnuo se na to da Tužilaštvo, kako je kazao, uporno nudi pravnu kvalifikaciju Krivičnog zakona BiH, iako je svjesno da je u vrijeme izvršenja navodnih zločina na snazi bio zakon SFRJ i da se osumnjičeni mogu teretiti samo po tom zakonu.
– Drukčije razmišlja osumnjičeni kad mu je zaprijećeno 45 godina zatvora (KZBiH, op.a ), a drukčije kada je zaprijećeno maksimalno 15 (KZSFRJ, op.a.) – naglasio je Karkin.
Naglasio je kako se, inače, uvijek protivi zaštićenim svjedocima.
– Dođi ispričaj šta znaš. Ovo ovdje su časni ljudi. Tužiteljica naglašava da su to ljudi s tog i tog podneblja… nije Krajina divljina – tamo su časni ljudi – rekao je Karkin.
Odbrane ostalih optuženih su također navele da njihovi klijenti ne znaju imena svjedoka, te da zbog toga trebaju biti pušteni na slobodu.
Sudija Darko Samardžić, nakon izlaganja stranaka, upitao je tužiteljicu koliko će joj vremena biti potrebno da ispita preostale svjedoke, te zašto se ne bi mogle odrediti neke blaže mjere zabrane osumnjičenima.
Mijović je odgovorila da može ispitati svjedoke iz povjerljivog podneska u roku od mjesec, a da smatra kako sama činjenica da je veliki broj svjedoka već tražio mjere, govori o opasnosti od utjecaja zbog čega blaže mjere, kako smatra, nisu dovoljne.
Izvor: Faktor
