Turizam u Hercegovini dugo je bio jednosezonskog karaktera, ali u posljednje vrijeme ima naznaka da se stvari kreću na bolje. Više je projekata i oblasti koje bi turiste mogle privući i zimi, te ih zadržati neko vrijeme, što je najvažnije za naše turističke radnike.
U Hercegovine se uvijek priča samo o ljetnoj sezoni, a naši ljudi i griješe kad zimu povezuju samo s snijegom i sportovima koji su povezani s njim, govori nam Semir Temim, zamjenik direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona. Dodaje da je i u velikim zimskim centrima po Evropi zadnjih godina bila “nestašica” snijega pa se i njihovi kapaciteti nadopunjuju drugim sadržajima.
“Kad je u pitanju naš kanton, cilj je dugo bio, a njemu se približavamo, da od Hercegovine napravimo jedan prepoznatljiv turistički brend, koji će raditi tokom cijele godine. Pored izuzetno uspješnih ljetnih sezona, već smo prestali biti prolazna destinacija, ljudi ostaju duže, što najbolje vidimo po ispunjenosti smještajnih kapaciteta, koji se sve više grade”, kazuje naš sagovornik.
Ruište kao pravi primjer
Hercegovina ima dva mala zimska turistička centra, više izletišta, nego centra, Ruište i Risovac. Oba, kaže Temim, rade jako dobro, te navodi sjajan primjer Ruišta, kako se jedna mikro turistička destinacija može razviti.
Ruište je planinsko odredište 18 kilometara sjeverno od centra Mostara. Hotel sa skijalištem nalazi se na nadomorskoj visini od 1.050 metara.
“Odličan je to primjer saradnje privatnog, javnog i nevladninog sektora. Javni sektor je uradio dobar put do Ruišta, javnu rasvjeta, došla je telefonija. Privatni sektor je izgradio divan objekat, a ima i još privatne inicijative. Na kraju, mi, Turistička zajednica kao nevladin sektor, sve smo to obilježili, mapirali, uradili brdsko-biciklističke staze, sagradili stazu zdravlja iznad hotela i sve to jako dobro promivisali”, navodi Temim tu sinergiju tri faktora kao pravi način.
Planinska je to destinacija koja je popularna posebno kod gostiju sa Jadrana.
“Na Ruištu je nekad nemoguću prići od brojnih turista. Vidim dosta gostiju iz Dalmacije, kojima je blizina Mostara, ali i Ruišta, atraktiva”, potvrđuje naše navode Temim.
Ipak, za produženje sezone i aktiviranje turističkih potencijala to nije dovoljno.
“Znamo da ne možemo samo na tome bazirati produžetak sezone. Važno je ono što smo do sada imali da u toku čitave sezone imamo organizovane grupe koji dolaze sa dalekog istoka. Njima je turistička destinacija Evropa, u sklopu toga je i Mostar i Hercegovina. Za produžetak sezone najvažniji su hotelski kapaciteti. Važno je da smo dobili par boljih hotela, kao što je Mepas, Hotel Mostar, uz ove ranije koje smo imali, gradi se i veliki Hotel Ruža”, zaključuje naš sagovornik.
Kongresni turizam, možda nekad i golf tereni
Hercegovački turistički radnici kombinuju kongresni turizma, uz sve ono drugo što Hercegovina može ponuditi, pa Temin kaže:
“Imamo relativno lijepo vrijeme, kulturno-historijski turizam, vinski turizam, poznate naše vinske ceste. Turistička zajednica HNK provodi projekte na ruralnom turizma, a to je jako traženo u posljednje vrijeme”.
Turistička zajednica nije propustila niti sportske klubove, koji se mogu staviti u funkciju poboljšanja turističke ponude.
“Važna je ideja koju osmišljavamo u oblasti sportsko-rekreacionog turizam. Želimo objediniti sve te sportske klubove koji se mogu baviti turizmom, planinare, brdske bicikliste, lovce, ribare, kajakaše, raftere, ponuditi im usavršavanje i alate da se bave turizmom, te ih predstaviti svijetu”, govori Temim o tome kao prioritetu za naredni period.
Uz kongresni turizam, uvijek se povuče i pitanje golf terena koji su se dugo najavljivali u Mostaru. Na lokalitetu Bijelog Polja u više se navrata najavljivao početak izgradnje golf terena, sadržaja koji bi trebao privući onu najvišu klasu gostiju. Golf tereni bili bi uprereni na stotine hiljada, da ne kažemo milione golfera, iz sjevernih dijelova Evrope, koji zimi traže terene sa boljim klimatskim uslovima.
“Golf privlači specifičnu klijentelu, koja traži sve vrhunsko, a mi tu imamo šta ponuditi. Najvažnije je da u regulacionim planom postoje predviđene lokacije, ali privatna inicijativa je ta koja treba da se aktivira”, zaključuje Semir Temim iz TZHNK.
Blagaj, centar vjerskog i kulturno historijskog turizma
Niti jedna priča o turizmu u Hercegovini ne bi bila potpuna bez spominjanja Blagaja. Nadaleko poznata derviška tekija koja već desetljećima privlači turiste iz svih krajeva svijeta. Tekija na izvoru rijeke Bune, a iznad nje, na strmoj stijeni stari grad hercega Stjepana Kosače.
Tekija privlači vjernike, stara tvrđava je u obnavljanju, pa tek treba da bude iskorišten upotpunosti, a do tada turistički radnici iz Blagaja nastoje izgraditi kapacitete da privuku i one najzahtjevnije goste.
Elfid Tanović, u sklopu svog Hotela Ada u Blagaju, gradi dodatne smještajne jedinice, ali i wellnesss, bazene, sportske terene da bi privukao starije goste, penzionere iz Skandinavije. Ne ide to lako, ali nas uvjerava da je to jedan od onih pravaca u kojima je budućnost za naše turističke radnike.
Eko i avanturistički turizam
Osim klasičnih i na ovim prostorima uobičajenih vidova turizma, Blagaj je zadnjih godina postao prava mala oaza modernih turističkih pravaca. Udruženje omladinski klub “Novi val” uredilo je zadnjih godina prekrasan eko-park u Galčićima iznad Blagaja, a formira se i penjački klub “Blagaj Climbing”. Osim uređenja okoliša, brige za neke zaštićene životinjske vrste, kao što su bjeloglavi supovi, formirali su niz penjačkih pravaca, izgradili vještački zid, educiraju mlade penjanju i nastoje privući penjače iz cijele Evrope.
“Aktivni smo cijele zime, priroda je i tada prekrasna, a dolaze nam ljudi željni uzbuđenja i novih stijena iz raznih dijelova svijeta. Ovo je još početak, ali očekujemo da će eko-turizam i avanturizam, biti neko novo svjetlo za razvoj ovog kraja. Ljudi ovdje penju iznad blagajske tekije, oko čuvenog starog grada Hercega Stjepana, to je kulisa koja ljudima koji dođu sa strane oduzima dah”, govori nam Haris Čusto iz kluba “Blagaj Climbing”.
Blagajski avanturisti, ali i turistički radnici novog kova, napravili su i sjajnu hiking stazu do Zelene pećine, nepristupačnog lokaliteta iznad vrela Bune, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, poznatog prahistorijskog pećinskog naselja.
Zdravstveni turizam kao posebna šansa
Hercegovina je geografski dobro postavljena za zdravstveni turizam, govori nam doktorica Jadranka Knežević, ugledna lječnica poznata po projektu Banke koštane srži.
“Na dobroj nadmorskoj visini, mediteranska klima sa toplim ljetima i u zadnje vrijeme hladnim zimama, prekrasnim rijekama, jezerima, šumama, brdima sa puno kamena. Mostar kao glavni centar Hercegovine je smješten u kotlini između pet planina, a nedaleko prema jugu je Jadransko more. Hercegovina je idealna za izgradnju terena za golf, terena sa životinjama, konji za liječenje bolesnika sa posebnim potrebama, biciklističke staze za oporavak od problema za lokomotornog sistema”, navodi doktorica Knežević samo neke mogućnosti.
Tereni za golf već postoje u Posušju, moguće su i dalje gradnje. Konji kao terapeuti postoje u Gorancima iznad Mostara, gdje je nadmorska visina oko 900 m, biciklištičke staze kroz šumu kao i staze za šetjnu.
“Ono što je u zadnje vrijeme posebno razvijeno je medicinski turizam, ali u stomatologiji. Naime, kod nas su pristupačne cijene dovele do toga da nam dolaze ljudi iz Zapadne Evrope i šire na liječenje zuba i bolesti usta. Plastična hirurgija polako ulazi u našu Hercegovinu, kao i klimatsko banjska lječilišta kojih već imamo na nadmorskoj visini od oko 900 metara”, kaže naša sagovornica.
Nismo mogli, a da se ne dotaknemo i Banke koštane srži, pa na to doktorica Knežević kaže:
“Počeli smo sa animiranjem ljudi za “Registar matičnih stanica koštane srži”. To je prvi korak za pronalaženje davatelja matičnih stanica. Da bi smo počeli pripremati bolesnika za transplantaciju koštane srži moramo prvo naći za njega davatelja. Poslije operacije za njih bi se trebali osigurati besprijekorno čiste sobe sa svim pratećim uslugama. Bilo bi dobro i najjednostavnije napraviti postransplantacijska lječilišta koja bi uz bolesnika mogli smjestiti i sve one koji dođu u pratnji bolesnika.”
Zdravstveno hotelijerstvo koje kod nas treba razvijati jer je Hercegovina prekrasno podneblje sa puno sunca, dosta kiše, a evo imamo i snijega koji se kratko zadržava, govori nam Jadranka Knežević. Usput imamo dobro razvijen vjerski turizam u Međugorju koji možemo povezati sa zdravstvenim. Nada se da će nadležni pronaći načina da pomognu u izgradnji ovakvih objekata. – piše klix.
