Sječa šuma predstavlja jedan od najvećih problema u zemlji o kojem se ne govori toliko. Iako smo sredinom prošle godine imali Nacrt zakona o šumama u FBiH, problem predstavlja što šume uopće nisu zaštićene zakonom na tlu Federacije BiH.
U državnom vlasništvu (Federacija BiH i Republika Srpska) je oko 2,186.300 ha ili 81%, a u privatnom vlasništvu 523.500 ha ili 19% šuma. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se u prethodnom ratu. Posljedica rata je i velika minirana površina od preko 100.000 ha, koja je za duži vremenski period izgubljena za gospodarenje, a obzirom na oštećenost, te predstavlja potencijalno žarište za razvoj biljnih bolesti i insekata. Zbog nepotpunih podataka o stanju šuma zbog ratnih dejstava, da ne bi došlo do daljne devastacije šuma, nakon rata nijedne godine nije realiziran mogući obim siječa.
Veliki problem u cijeloj priči predstavlja ilegalna sječa šuma. Zbog šumskih krađa u 2008. godini, u FBiH je bilo podneseno nešto više od 1.000 krivičnih prijava. U 2012. godini taj broj je porastao na više od 2.500.
Nacrt zakona o šumama u FBiH, iz maja 2016. godine, jasno kaže na koji način se mogu sječi šume:
Prema novom zakonu, provjere vrši ovlašteni kantonalni inspektor. Kazne za nedozvoljenu sječu šuma su veoma visoke. Najveća moguća kazna za nedozvoljeno korištenje i sječu šume iznosi 20.000 KM, dok su nešto niže kazne od 12.000 do 15.000 KM. Kada su u pitanju fizička lica, kazne su sljedeće:
Detalje Nacrta zakona o šumama u FBiH možete pogledati OVDJE. Pokušali smo doći do informacija u kakvom se stanju nalaze šume na području KS, ali niko od nadležnih nam nije ponudio odgovore. Samir Fazlić, direktor Uprave za šumarstvo KS, nam je rekao da je za odgovore na pitanja o šumama zadužen ministar Muharem Šabić, a slično nam je rekla i Ljubica Livaja Mitrović, iz Sektora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo pri Ministarstvu privrede KS. Od ministra privrede u KS, Muharema Šabića, također nikada do sada nismo dobili odgovore na sljedeća pitanja:
Za Source.ba portal je po pitanju Nacrta zakona o šumama u FBiH govorio Refik Hodžić, predsjednik Skupštine Udruženje inženjera i tehničara šumarstva FBiH.
“Nacrt ZOŠ-a FBiH se koceptualno razlikuje od prednacrta ZOŠ-a kojeg je predložilo resorno ministarstvo i Vlada FBiH u februaru 2016 godine. Navedeni Nacrt je usvojen od oba doma parlamenta Federacije BiH i isti po proceduri je upučen u javnu raspravu u trajanju od 90 dana, a zvaničnim aktom resorno federalno ministarstvo je aktom obavijestilo interesne skupine da se komentari dostave do 20.01.2017. godine što nije u skladu sa navedenim rokom. Ovo se navodi iz razloga političkog kalkulisanja sa šumom i nesnalaženja nadležnih u iznalaženju prihvatljivog rješenja u upravljanju, korištenju i nadzoru u održivom gospodarenju sa ovim najvažnijim prirodnim resursom”, kaže Hodžić za naš portal.
“Ponuđeno rješenje upravljanja, korištenja i nadzora u Nacrtu ZOŠ-a FBiH nisu prihvatljiva za šumu sa stanovišta održivog gospodarenja šumom jer se šuma postavila kao plijen iz koje treba izvuči što više novca, a ne kao obnovljivi resurs sa datim sigurnim i jasnim rješenjima kako očuvati i unaprijediti postojeće stanje šuma FBiH i obezbjediti potrajnost u gospodarenju sa šumama. Ponuđeni Nacrt ZOŠ-a FBiH je neprovodiv jer ne obezbjeđuje potrebna finansijska sredstva za realizaciju potrajnosti gospodarenja sa šumama, a što se vidi iz ponuđenih rješenja Nacrta kod propisivanja naknada, član 69., gdje korisnik šuma treba da izdvaja naknadu pri tome ne vodeći računa o mogućim potencijalima šumsko privrednih/gospodarskih područja i potrebnim njihovim materijalnim troškovima za realizaciju obaveza iz uzgoja i zaštite šuma. Neprovodivost Nacrta se vidi iz ne usklađenosti pojedinih članova, a koji su u suprotnosti, tako član 13. propisuje naknadu da se plaća po planiranim veličinama iz godišnjeg plana gospodarenja, a u članu 69. stav 2 da se ista plaća na kraju mjeseca za predhodni mjesec i ista se obračunava na svakoj fakturi”, poručuje Hodžić za Source.ba portal.
Naš sagovornik tvrdi da je mnogo stvari koje uopće nisu jasne ili logične u Nacrtu zakona o šumama u FBiH, pa dalje navodi:
“U članu 67. neposredna zaštita šuma predlagač je predložio u stavu 2 nerealnu – paradoksalnu neprovodivu mjeru da nezakonitu štetu na šumi snosi korisnik. Nigdje u svijetu pa ni u jednoj djelatnosti i zakonadavstvu nema takve mjere, a to je da si kriv što si živ i zato ćeš odgovarati bez obzira što nisi kriv, a što nije u skladu sa pravnim normama”.
“Ovaj Nacrt je definitivno neprovodiv a što se vidi iz poglavlja finansiranje gdje se od čibuka propisuje naknada za korisnika šuma 8 + 4 = 12 % linearno za sve korisnike odnosno ŠPP/ŠGP-a čime se definitivno gubi mogućnost potrajnosti gospodarenja, a koja se plaća unaprijed po planiranom prihodu iz godišnjeg plana gospodarenja. U Prednacrtu ZOŠ-a od februara mjeseca 2016. godine ova naknada je propisana da se ubire od ostvarene dobiti pravnih lica. Postavlja se pitanje kako to da predlagač ovu naknadu propisuje da se ubire određenim procentom od ostvarene dobiti, a korisnik šuma da plaća naknadu po planiranom prihodu?”, kaže za Source.ba portal Refik Hodžić, predsjednik Skupštine Udruženje inženjera i tehničara šumarstva FBiH.
