Na lokalitetima gdje je kapacitet popunjeniji, veća je i cijena, pa tako jedno grobno mjesto na groblju ”Lav” košta deset hiljada maraka. Paprene cijene grobnih mjesta i u Banjoj Luci
”Prodajem grobno mjesto na Barama, cijena 5.800 KM” – ovo je samo jedan od brojnih oglasa kojima građani u Bosni i Hercegovini putem interneta nude na prodaju grobna mjesta.
Nedostatak prostora za ukop umrlih na sarajevskim grobljima već godinama predstavlja veliki problem. Iz godine u godinu broj raspoloživih grobnih mjesta se smanjuje, a osim postojećih komunalnih groblja, čiji su kapaciteti većinom popunjeni, za sada nema novih parcela na kojima bi se građani mogli sahranjivati.
Povoljno u hladovini
Na web stranicama za oglašavanje pojedinačna grobna mjesta na grobljima u Sarajevu prodaju se po cijenama od pet hiljada do 10.000 KM. Na lokalitetima gdje je kapacitet popunjeniji, veća je i cijena, pa tako jedno grobno mjesto na groblju ”Lav” košta ravno deset hiljada maraka.
Slična je situacija i u Banjoj Luci. Na pravoslavnom groblju ”Sveti Pantelija” u banjalučkom naselju Borik, jedan građanin prodaje grobnicu sa tri grobna mjesta po cijeni od 9.000 KM. Drugi, na ”Rebrovačkom groblju”, grobnicu sa devet mjesta prodaje po cijeni od 16.000 KM.
– Cijena je jako povoljna, grobnica je na finom mjestu, u hladovini… Sve vam je uređeno i izbetonirano, imam sve uredne papire – kazao nam je u telefonskom razgovoru Banjalučanin koji se nije želio predstaviti.
U Kantonu Sarajevo godišnje se u prosjeku ukopa oko 3.000 osoba, što prostorno zauzima 20.000 kvadratnih metara. Iz KJKP ”Pokop” već odavno upozoravaju na gorući problem nedostatnog broja grobnih mjesta. Prema riječima donedavne direktorice ”Pokopa” Alme Pinjić (koju je na tom mjestu ovih dana naslijedio Goran Cerić, op.a.), manja groblja koja su u vlasništvu lokalnih i vjerskih zajednica uglavnom su popunjena, a kada je riječ o komunalnim grobljima, trenutno sa najviše mjesta raspolaže groblje ”Vlakovo”.
Urgentna rješenja
Kantonalni ministar komunalne privrede i infrastrukture u Sarajevu Senad Hasanspahić kaže da, i pored činjenice da je broj grobnih mjesta nedostatan, situacija ipak nije toliko alarmantna da bi zahtijevala otvaranje novih parcela za ukop.
– Tačno je da je ta oblast bila zapuštena godinama, ali nadam se da ćemo u narednom periodu i kroz budžet, ali i drugačijim odnosom prema ovoj oblasti u cjelini riješiti problem. ”Pokop” je osigurao jedan dio grobnih mjesta kako bi se riješila urgentna situacija, a mi smo planirali 300.000 KM godišnje u budžetu kao posebnu stavku za otkup i za uređenje grobnih mjesta. To nije neka cifra kojom bismo bili zadovoljni, ali također treba imati na umu da ”Pokop” na godišnjem nivou putem subvencija dobija 4.200.000 KM. Imamo problema i sa otkupom grobnih mjesta u privatnom vlasništvu, pogotovo kada je u pitanju groblje ”Vlakovo”. Ali generalno mislim da funkcioniranje rada ”Pokopa” neće doći u pitanje – kaže za Faktor Hasanspahić.
Uskoro krematorij u Vlakovu?
Kao jedno od mogućih rješenja za veći broj raspoloživih grobnih mjesta već nekoliko godina spominje se izgradnja krematorija u Sarajevu. Projekat za izgradnju krematorija u Vlakovu je već napravljen, a Kantonalna vlada trebala bi uskoro osigurati sredstva za njegovu realizaciju, kaže ministar Hasanspahić.
– Insistirat ćemo na tome. Sarajevo je jedini glavni grad u regiji koji nema krematorij, a pored osnovne namjene za kremiranje umrlih, na ovaj način bi se riješio i problem patohistološkog medicinskog otpada i niza drugog otpada. To je investicija koja i nije toliko skupa i mogla bi se implementirati za milion do 1,5 miliona KM, a dala bi značajne rezultate. Očekujem da će ova stavka biti predviđena u budžetu za 2017. godinu, a hoćemo li to raditi sami ili kroz projekat javno-privatnog partnerstva, tek ćemo vidjeti – rekao nam je Hasanspahić.
Inače, prošle godine u krematoriju Gradskih groblja Zagreb kremirano je 35 umrlih iz BiH.
(Faktor.ba/Foto: I. Šebalj)
