Ishemijski moždani udar nastaje kao posljedica začepljenja arterija čime se prekida dotok kisika i glukoze u dio mozga kojeg vaskularizira arterija. U slučaju hemoragijskog udara javlja se prsnuće arterije u ili oko mozga
Piše prof. dr. Azra Alajbegović, specijalist neuropsihijatar (direktorica Neuropsihijatrijskih disciplina na Klinici za neurologiju Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu)
Moždani udar (moždana kap, šlog) je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok onesposobljenosti ljudi u svijetu. U posljednjih nekoliko godina granice se pomijeraju, pa sve češće pogađa i mlađe osobe. Definira se kao naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan začepljenjem ili prsnućem krvne žile mozga. Dijeli se u dvije grupe: ishemijski i hemoragijski udar.
Kod ishemije, moždani udar nastaje kao posljedica začepljenja arterija (tromboza ili embolija) čime se prekida dotok kisika i glukoze u dio mozga kojeg vaskularizira arterija. Tada nastaju trajne lezije u zahvaćenom dijelu mozga.
U slučaju hemoragijskog udara javlja se prsnuće arterije u ili oko mozga. Premda oštećenje moždane cirkulacije može biti posljedica mnogih bolesti, većina je sekundarna posljedica ateroskleroze, hipertenzije ili njihove kombinacije.
Faktori rizika
Faktori rizika dijele se u dvije grupe-nepromjenljive koji se ne mogu liječiti, a tu spadaju: godine života koje prelaze 60, porodična anamneza, podatak o ranijim problemima u moždanoj cirkulaciji.
Promjenljivi faktori koji se mogu liječiti su: srčana aritmija, slabost srčanog mišića, šećerna bolest, prekomjerna konzumacija alkohola, migrena, stanja povećane viskoznosti krvi, povišen holesterol i trigliceridi, povišen krvni pritisak, oralna upotreba kontraceptiva, pušenje, valvularne srčane greške i upale krvnih žila mozga.
Ishemični sindromi su poremećaji uzrokovani nedovoljnom moždanom cirkulacijom i uključuju tranzitornu ishemičnu ataku (mini udar) te ishemični moždani udar.
Ako ishemija traje duže od sat nastaje infarkt mozga i trajno neurološko oštećenje.
Tranzitorna ishemična ataka uključuje žarišne neurološke simptome naglog nastanka i kratkog trajanja do 30 minuta. Posljedica su disfunkcije u distribuciji arterijskog sistema.
Hipertenzija, ateroskleroza, bolest srca, dijabetes i policitemija (povećan udio eritrocita u krvi) su predisponirajući faktori za udar. Napadi su češći kod osoba srednje životne dobi i starijih. Ponekad mogu nastati i kod mlađih, pa i kod djece zbog bolesti srca ili povećane viskoznosti krvi.
Kada je zahvaćena karotidna arterija simptomi su: istostrani gubitak vida motorni ili osjetni ispad ruke, noge ili lica, smetnje govora, epileptički napadi.
Mogu se javiti i obostrani gubitak vida, vrtoglavica sa smetnjama ravnoteže, obostrani, jednostrani ili udruženi motorni ili osjetni simptom, smetnje gutanja, govora, duple slike.
Hemoragični sindrom čine udari uzrokovani krvarenjem u moždano tkivo ili u prostore između kosti i tvrde moždane ovojnice, prostor između ovojnica mozga. Krvarenje nastaje najčešće kao posljedica prsnuća arteriosklerotske žile koja je duže vrijeme bila izložena arterijskoj hipertenziji ili je došlo do ishemije nakon lokalnog stvaranja tromba. Rjeđe, uzrok može biti urođena greška ili druga vaskularna malformacija.
Gubitak svijesti
Moždano krvarenje započinje naglo sa glavoboljom poslije čega se javlja razvijajući neurološki deficit. Krvarenja uzrokuju slabost ili oduzetost ako su smještena u poluloptama mozga ili do simptoma poremećaja moždanog stabla sa smetnjama vida, disanja, suženim zjenicama i poremećajima svijesti do kome.
Nakon rupture, glavobolja je akutna i jaka, često uz popratni, kratkotrajni, gubitak svijesti. Neki bolesnici budu komatozni, ali češće su samo smeteni.
Kombinacija krvi i likvora nadražuje ovojnice, povisuje pritisak u glavi i izaziva glavobolju, povraćanje, vrtoglavicu i promjene pulsa te ubrzano disanje. Često nastanu epileptički napadi.
U rehabilitaciju uključiti i porodicu
Danas je moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar: uključuju se lijekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način omogućuje se ponovna uspostava krvotoka i sprečava odumiranje živčanih ćelija. Terapija se može primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima. Stoga je, na žalost, rezervirana samo za manji broj bolesnika.
Pacijenti se trebaju liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima, tzv. jedinicama za moždani udar. Novi podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na one koji su bili liječeni na drugim odjelima.
Nakon završenog akutnog liječenja, bolesnici započinju program rehabilitacije kojeg provodi multidisciplinarni tim stručnjaka. Poželjno ju je početi što ranije, a u program treba biti uključena i porodica bolesnika.
Prestanak pušenja i Mediteran na tanjiru
Kako biste smanjili rizik nastanka moždanog udara prekinite sa nezdravom prehranom koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako posoljenom i bogatom holesterolom, a uključite namirnice u kojima dominiraju nezasićene masti, tzv. mediteranska prehrana, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća, vlakana i ribe.
Preporučuje se prestanak pušenja jer cigarete i do šest puta povisuju rizik od moždanog udara, a on raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već pet godina nakon prestanka pušenja, rizik se izjednačava s onim nepušača.
Alkoholna pića konzumirajte umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani faktori rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost.
(Faktor.ba)
