Ovo su najtraženija i najplaćenija zanimanja u BiH
Tržište rada u našoj zemlji već decenijama je preplavljeno nepotrebnim zanimanjima, stručnjaka gotovo i da nemamo, a školovati se za zanatliju, svima je ispod časti. Postalo je moderno biti novinar, dizajner enterijera, psiholog, nastavnik, da ne spominjemo ekonomiste i pravnike, koji su već tradicionalno najčešće završavani fakulteti kod nas. I tako na kraju godine ulaganja u obrazovanje, za mnoge budu nepovratno izgubljne jer nikada ne dobiju priliku raditi u struci. Još veći je problem što ni država ne čini mnogo kako bi stala u kraj ovom problemu i konačno obrazovanje i edukaciju počela usmeravati prema potrebama privrednih subjekata.
Na Portalu Posao. ba takođe tvrde da za određena zanimanja već duži period postoji učestala potražnja ali ne i ponuda na samom trištu rada što jasno implicira da obrazovanje nije usklađeno sa tržištom rada. Sve je evidentniji i još jednom problem – sve je manje kadra kvalifikovanog za obavljanje zanatskih poslova.
“Često se dešava da su kompanije prinuđene da vrše dodatnu edukaciju i profesionalno usavršavanje kako bi adekvatnim kadrom zatvarale pozicije kao što je primjera radi CNC operater, obućar, radnik u šivaoni i slično. Iako se intenzivno radi na reformi obrazovanja do sada se nije pokazalo da isto znatno utiče na kretanje promjena u pozitivnom pravcu te očekujemo da se takav trend neće nastaviti”, poručuju sa portal Posao.ba
Njihovo istraživanje tržišta rada sprovedeno tokom prethodne godine pokazuje da su poslodavci najveći broj oglasa objavili u sjedećim kategorijama:
1. Komercijala – Prodaja 28.5%
2. Informatika – Software 5.9%
3. Menadžment i upravljanje – 5.9%
4. Ugostiteljstvo 5.0%
5. Ekonomija i finansije 5.0%
6. Elektrotehnika – Mašinstvo 4.8%
7. Administrativne i slične usluge 4.8%
8. Zanatske usluge 4.2%
9. Proizvodnja 3.8%
10. Transport – Skladištenje i logistika 3.6%
Istraživanje je došlo i do podataka da su deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda bila veća od potražnje sljedeća: zdravstvo, zanatske usluge, informatika – hardware, turizam Informatika – software, elektrotehnika – mašinstvo, telekomunikacije, policija – zaštitarske usluge, energetika i rudarstvo I na začenju građevinarstvo.
S druge strane u suficitarne kategorije spadaju zanimanja iz sljedećih oblasti: računovodstvo – revizija, administrativne i slične usluge, menadžment i upravljanje, ekonomija, bankarstvo i finansije, marketing – PR, komercijala – prodaja, transport – skladištenje i logistika, ugostiteljstvo i proizvodnja.
Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU kaže da je tržište rada – gledano iz ugla sva tri Zavoda za zapošljavanje, bez pravih informacija o potrebama tržišta jer je zakonom prestala OBAVEZA DA POSLOVNI SUBJEKTI OBJAVLJUJU POTREBE ZA RADNICIMA PREKO ZAVODA.
“Javna preduzeća i javne ustanove još uvijek objavljuju potrebe preko Zavoda, dok se to ne dešava kod privatnih preduzeća, pa je i svijest i saznanje o potrebama tržista rada – nedovoljno. Malu svjetlost u tom segment ponude i potražnje poslova daju private inicijative, kao sto je Agencija za zapošljavanje Spektar, te portali kao sto su posao.ba i slicni gde nezaposleni mogu tražiti informacije o kompanijama koje traže zaposlenike”, kaže Pavlović. Dodaje i da tržište rada u ovom momentu traži obučene radnike metalske, tekstilne i kožarske struke, tekstilne tehničare, a za rad u inostranstvu -varioce svih kategorija, medicinske sestre i tehnicare, doktore…
“Ono što je dokazano i na zavodima registrovano, je hiperprodukcija ekonomista, pravnika i gimnazijalaca jer nemamo dovoljno novih kompanija u realnom sektoru koje bi mogle apsorbovati ove kadrove. S druge strane problem je i što nemamo međuresorskog povezivanja Ministarstva rada i Ministarstva obrazovanja na problemima obrazovanja za tržiste rada i izmjena upisne politike koja je potpuno neusaglašena sa tržištem”, poručuje naš sagovornik.
U Pedagoškom zavodu Republike Srpske, pak tvrde da iako svake godine nastoje promovisati deficitarna zanimanja, mladi se ipak vode isključivo svojim željama prilikom izbora škole ili fakulteta, a ne za realnim potrebama tržišta i privrede. Razlog je, ističu, jer i djeca i njihovi roditelji, vjeruju da će nakon završene gimnazije imati veliki izbor mogućnosti prilikom upisa na fakultet, dok je medicinska škola popularna zbog mogućnosti pronalaska posla u inostranstvu.
Na pitanje zašto kod nas nije usklađen sistem obrazovanja i tržišta rada, bilo je nemoguće dobiti odgovor.
U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske su nam rekli da oni ne promovišu zanimanja, nego da razvijaju nastavne planove i programe za koje se iskaže interes ili one koje je potrebno mijenjati zbog stepena tehnološkog napretka.
Tako su kažu za školsku 2016/17. godinu razvili nastavne planove i programe za zanimanja optičar, časovničar i zlatar, za koja je tržište rada pokazalo interes. Takođe, naglašavaju i da su prema potrebama privrede, uvedena su i dva zanimanja četvrtog stepena složenosti i to u struci Mašinstvo i obrada metala – zanimanje tehničar mašinske energetike a u struci Poljoprivreda i prerada hrane – zanimanje tehničar hortikulture.
“U toku su aktivnosti na reorganizaciji Zavoda za obrazovanje odraslih u Centar za stručno i cjeloživotno učenje, jer najveću pažnju moramo posvetiti stručnom obrazovanju, s obzirom da je 75 odsto naših škola stručne orijentacije. U Evropskoj uniji se potencira stručno obrazovanje jer ono nosi razvoj privrede. Takav centar bi onda imao više mogućnosti da zaposli stručne ljude, bila bi bolja saradnja s privredom i drugačije bi se uradili nastavni planovi i programi za stručno obrazovanje. Daleko više pažnje bi se posvetilo praktičnoj nastavi i učenici bi tako bolje naučili svoj zanat Ministarstvo je prošle školske godine donijelo izmjene nastavnog plana i programa za zanimanje tehničar za obradu drveta, s ciljem povećanja fonda časova praktične nastave. Naravno da nije moguće u svim zanimanjima vršiti korekcije, s obzirom da na to utiču mnogi faktori, među kojima je i sedmično opterećenje učenika, koje prema Zakonu o srednjem obrazovanju ne može biti veće od 30 časova”, kažu u Ministarstvu.
Dodju i daje u narednom period planiran razvoj nastavnog plana i programa za sljedeća zanimanja koja bi bila uvedena od 2017/18. školske godine: tehničar CNC tehnologija, struka Mašinstvo i obrada metala, I razred i tehničar informacionih tehnologija, struka Elektrotehnika, I razred.
Kada se sve sagleda i analizira jedno je sigurno. Mladi, ali i njihovi roditelji, bi prije upisa u srednju školu, a posebno prije upisa na fakultet, trebali dobro promisliti i povesti računa o potrebama tržišta. Diploma ne bi trebala biti teret i razlog redovng javljanja na biro. Ona bi trebala omogućiti zaposlenje. – piše buka.
