Turisti sa zapada najviše cijene ručne radove i kupuju ih, jer kod njih već odavno nema toga pa su im ovakve izrađevine zabremedet, priča za Faktor sarajevski zanatlija
Tašnarska radnja “Zec” već od 1964. godine nalazi se u ulici Veliki Čurčiluk u srcu Baščaršije. Ovo je porodični zanat koji njeguje tradiciju već više od 100 godina. Trenutno ovu radnju vodi i bavi se ovim sarajevskim zanatom Haris Zec sa sestrom koji je posao naslijedio od oca i uspješno posluje već 30 godina.
Zec kaže kako će njih dvoje biti posljednji iz svoje porodice koji se bave ovim poslom jer mladi nisu zainteresirani da nauče ove vještine, te ”ispeku” zanat od kojeg se može sasvim pristojno živjeti.
Mušterije za zapada
– Danas stvari s ovim zanatom stoje malo drugačije. Industrijalizacija je uradila svoje, a potom i modernizacija, pa danas rijetki kupuju ručne radove. Turisti sa zapada su ti koji najviše cijene ručne radove i koji kupuju, jer kod njih već odavno nema toga pa su im ovakve izrađevine zabremedet – kazao je Zec.
Dodaje kako Bosanci i Hercegovci ne znaju cijeniti ono što je naše, autentično, tako da ne možemo očekivati ni da drugi znaju.
Dezen bosanskog ćilima
U ovoj radnji postoje različiti modeli torbi koje Zec izrađuje ručno, a turistima se najviše dopadaju kožne torbe u kombinaciji sa bosanskim ćilimom.
– Pravimo lijepe torbe, tako što iz bosanskog ćilima izvadimo dezen. Od jednog ćilima može se napraviti mnogo torbi, a da se ne ponovi dezen, jer je mnogo različitih šara. Takve torbe najviše impresioniraju one ljude sa zapada koji nikada nisu vidjeli kako izgleda bosanski ćilim – ističe Zec.
Materijali za pravljenje, posebno koža, nekada su također bili ručno rađeni, a danas se, kako kaže, najčešće koriste materijali iz uvoza.
Zanat iz austrougarskog doba
Mnogi tradicionalni zanati u Sarajevu su zaživjeli dolaskom Osmanlija, dok su neki drugi za vrijeme Austro-Ugarske monarhije.
– Baš ovaj tašnarski zanat se posebno počeo širiti dolaskom Austrougara na ovo područje gdje ostaje do danas, ali ne u istoj mjeri – priča ovaj zanatlija.
(Dž. Jusufović/Faktor.ba)
