Nekadašnji centar bosanske države: Prije 684 godine prvi put spomenut Srebrenik

Stjepan II Kotromanić, bosanski ban i prvi bosanski vladar koji je kovao svoj novac, na današnji dan 1333. godine napisao je povelju Dubrovčanima, u kojoj se prvi put spominje ime Srebrenika, općine u sjeveroistočnoj Bosni, koja je tada bila centar bosanske države.

– Tog datuma, tadašnji ban Stjepan II Kotromanić je negdje pod Starim gradom Srebrenikom, kako se navodi u povelji, pisao akt u kojem on za vijeke vjekova, kako kaže, sa Dubrovčanima sklapa sporazum u kojem se Ston, Peljašac i Rat ustupaju Dubrovačkoj republici za nekakav danak, odnosno za naknadu koja bi trebala da se plaća i dan-danas. Međutim, vjerovatno je to u nekim proteklim stoljećima negdje nestalo – navodi Adnan Bjelić, stručni saradnik za lokalno-ekonomski razvoj i turizam u Općini Srebrenik.

Stjepan II Kotromanić je i rođen u Srebreniku, ali tačan datum rođenja nije poznat, nego se navodi da je to bilo prije 1295. godine. Iako je vjerovatno bio pravoslavac, kasnije je prešao na katoličanstvo, pa je u namjeri da poboljša odnose sa papom, između ostalog, zaslužan i za dolazak franjevaca na prostore Bosne, koji su prije njegovih poruka papi 1340. godine, najbliže Bosni bili u Dalmaciji.

Ovaj je vladar prije 684 godine povelju pisao s ciljem jačanja dobrosusjedskih odnosa i unapređenja trgovačkih veza. Napisana su ukupno četiri primjerka povelje: dva su pisana bosančicom, a dva latinicom i svaka je potvrđena vladarevim zlatnim pečatom.

Inače, tokom njegove vladavine, Bosna je doživjela do tada najveću teritorijalnu ekspanziju.

– U tom aktu Stjepan II Kotromanić, odnosno pisari koji su pisali povelju, navode da je ona pisana pod Starim gradom Srebrenikom, što vjerovatno kazuje da je i tada postojala ova naša srebrenička kula, jer ne vjerujem da bi se sam ban nalazio u Srebreniku da on nije imao veliki značaj – pojašnjava Bjelić.

Ovo je mjesto u to vrijeme bilo geografski važno, a nalazilo se u blizini istočne granice srednjovjekovne župe Usora, kojoj je Srebrenik pripadao. Istovremeno, bio je to odbrambeni bedem iz pravca Ugarske, jer je ovo područje u srednjem vijeku bilo poprište čestih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. vijeka i Osmanskog carstva.

Zahvaljujući povelji, o Srebreniku, koji se u ovom dokumentu spominje kao “Srebr´nik” potječu jedni od najstarijih pisanih tragova na tom području, a pretpostavlja se da je mjesto zbog kule dobilo ime.

– Pošto u bližoj okolini nemamo nalazišta srebra, pretpostavlja se da je Srebrenik dobio ime po srebrenom odsjaju naše stare srebreničke kule – rekao je Bjelić.

Kamena kula iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetilaca iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, koji dolaze sa željom da posjete sjedište bivših bosanskih vladara.

Nekadašnji centar Bosne danas je srednje razvijena općina u Tuzlanskom kantonu, u kojoj, prema posljednjem popisu, žive 42.000 stanovnika.

– Srebrenik danas spada u red srednje razvijenih općina. Nismo na začelju, a nažalost ni u vrhu razvijenosti. Imali smo sreću da u proteklom ratu nismo doživjeli neko veliko razaranje i u postratnom periodu, od 1995. godine naovamo, Srebrenik se poprilično izgradio u odnosu na prethodno vrijeme – izjavio je Bjelić.

Svakog februara u Srebreniku se održava manifestacija “Dani povelje”, a kopija povelje 2011. godine izložena je na panou, postavljenom na Trgu Alije Izetbegovića.

Related posts