Migrantska kriza: Je li Krajina napušteno dijete države

Krajina je bijesna jer je ostavljena sama da se nosi sa teškim problemom migrantske krize dok, s druge strane, država brižljivo održava nemar

Krajina živi na dramatičnoj traci demonstriranja ljudskih vrijednosti u amplitudama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, preko straha o potapanju ovog dijela države migrantskim talasom do zaziranja i sebičnosti u traženju izlaza od najezde ljudi sa drugih kontinenata koji u Evropskoj uniji vide spas za svoje živote.

Krajina je pritom sada već i opravdano bijesna i jarosna jer je postalo nezamislivo kako ona sama može da riješi globalni proces migrantskog izazova čije su koordinate posljednjih godinu dana “ucrtane” u bh. reljefu, dok država i njene institucije (Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, Granična služba, Služba za strance, Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija u BiH) brižljivo održavaju nemar i ravnotežu nemoći da se uhvate ukoštac sa šupljom “nebranjenom” istočnom granicom, biometrijskim kaosom nepostojećih dokumenata ilegalnih migranata, do “unutrašnjih” kantonalno-entitetskih prepucavanja oko (ne)namjernog usmjeravanja migranata, kuda nego prema Krajini.

Rok od 30 dana i ni dana više

Gradsko vijeće Bihaća na tematskoj sjednici, zakonodavni organ Velike Kladuše i izvršna vlast Unsko-sanskog kantona sinhroni su u jednoj tačci – neminovnosti hitnog izmještanja privremenih prihvatnih migrantskih centara “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši van naseljenih područja. Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na USK i Vlada USK dali su, tvrde najozbiljnije u Kabinetu premijera USK Mustafe Ružnića rok od 30 dana da Ministarstvo sigurnosti i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH izmjeste migrante samce iz pomenuta dva “ad hoc” centra, dok migrantske porodice sa djecom i maloljetni migranti ostaju u istom kapacitetu u objektima “Sedra”, Cazin i “Borići” Bihać.

Novog roka, kažu, neće biti, a nakon isteka 30 dana Vlada USK će, u skladu sa svojim ovlastima pristupiti zatvaranju i rasformiravanju prihvatnih centara “Bira” i “Miral”, adresirati odgovornost na jedinu pravu adresu Ministarstvo sigurnosti BiH i Službu za strance.

“Pet mjeseci se igramo “gluhih telefona”, nije to varljivi osjećaj, nego činjenično stanje da se viši nivoi vlasti naprosto oglušuju o naše zahtjeve. Zato smo i došli u ovakvu pat-situaciju. Naša delegacija je tražila hitni sastanak u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali u Sarajevu nas “niko ne čuje”, kaže premijer USK Mustafa Ružnić.

Još od februara u Vijeću ministara navodno stoji odluka o preuzimanju u nadležnost migrantskih centara “Bira” i “Miral” ali ona ni do dana nije objavljena u “Službenim novinama BiH” čime bi stupila na snagu. Poznavaoci tvrde da to čak nije ni bila iskrena namjera već samo obećanje Krajišnicima da se smire strasti, a sada, praktično, taj službeni akt ne bi imao nikakvo uporište u realnosti.

“Mi prepoznajemo tu situaciju i nije logično ni preporučljivo držati ljude u blizini gradskih zona, porodice sa djecom su manji problem, ali samci muškarci oni predstavljaju problem. Čak i da ga ne rade, pojava većih grupa u manjim sredinama izaziva u ljudima strah i jezu”, kazao je pred gradskim vijećnicima Bihaća Dražen Rozić, iskusni koordinator IOM-a.

Proljeće i ljeto donijeće, prognoze i strahovanja su ujedinjeni, ogromni val migranata, ljudi koji, jezivo u paradoksalnosti, nemaju šta izgubiti osim života na putu kao boljoj budućnosti. Elementarna geografska logika, ako zanemarimo vječite teorije zavjere, kaže da je migrantima najlakše i najbliže na bh. migrantskoj ruti u EU ući kod Bihaća i Velike Kladuše.

Građani se samoorganizovali

“Migrante u Bihać niko nije zvao ni tražio, niko im nije osigurao specijalne uslove za život ovdje pa su oni došli zbog toga. Pojavili su se još prošle godine, spavali u džamijama, a onda smo ih imali u sve većem broju, a sa tim su došli i problemi…Migrante nisam ja kao gradonačelnik pozvao, nije ih u u Veliku Kladušu pozvao ni Fikret Abdić, a došli su. Razlika je između mene i Fikreta ta što sam ja učinio sve da im pomognem i to i danas činim. I ne samo ja, prije nego su migranti došli u ovolikom broju, građani su se samoorganizirali u dvije humanitarne organizacije i pomagali migrantskoj populaciji. Slušao sam kao migranti objašnjavaju zašto su pored blizine granice došli i ostali ovdje – zato što ih ne tuku”, u emotivnom obraćanju vijećnicima kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

U međuvremenu Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skoro jednoglasno prihvatio inicijativu dva krajiška zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića o održavanju tematske sjednice Doma o migrantskoj krizi. Fokus će biti na ogromnom teretu koji trpi Unsko-sanski kanton.

I Predstavničkom domu Parlamenta BiH poslanici stranaka SDP, NS, SBB i A-sda uputili su zahtjev za sazivanje hitne sjednice zbog eskalacije migrantske krize. Svima je, izgleda, jasno da sigurnosna i humanitarna situacija u Krajini zahtijeva hitne reakcije i akcijski plan prekidanja aktuelne migrantske rute koja je rezultirala zvanično prihvaćenim brojem od 3200 migranata i još toliko ilegalnih koji svakodnevno različitim kanalima stižu na najzapadniji dio države. Država bi trebala da raspojasanu migrantsku krizu konačno stavi pod kontrolu svojih nadležnih institucija, piše RTV USK.

 

Related posts