Strip kao umjetnost nije dovoljno afirmisan u našoj zemlji, no uprkos tome i dalje se mogu pronaći vrsni autori koji prave odlična djela. Jedan od njih je i Ismet Erdić iz Bosanske Krupe koji ovih dana predstavlja svoj drugi album “Mix Comics”.
Strip kao stvaralački fenomen spada u domen umjetnosti, odnosno poseban vid likovne kulture, a pojedini autori ga pozicioniraju u međuprostor književnosti, slikarstva i filma. Sociolog Esad Bajtal kaže da je, zahvaljujući dinamičkom smislu riječi te pratećoj grafičkoj komponenti, specifikum stripa da od svog čitaoca traži aktivno, perceptivno-mentalno učešće, uz određenu dozu imaginacije i čitalačkog fantazma, kojim nesvjesno i na svoj način, bez posebnog opterećenja, značenjski dovršava karikaturalno pojednostavljenu liniju crteža i idejnu poruku autora.
Sličnog promišljanja je i Ismet Erdić, strip autor iz Bosanske Krupe koji kaže da, ukoliko se želite baviti ovom umjetnošću, morate biti “tri u jedan”, odnosno, i scenarista i crtač i reditelj. Erdićevi počeci bavljenja stripom sežu u period rane mladosti.
Od najmlađih dana se bavi stripom
“Strip je, ustvari, moj prvi učitelj crtanja. Ako uzmem u obzir činjenicu da sam išao u školu u kojoj uglavnom nismo imali stručnog nastavnika likovne kulture, ja sam čitajući stripove i crtao polako neke junake iz stripova”, kaže Erdić u razgovoru za naš portal.
Dolaskom na studij u Sarajevo 1996. godine počinje intenzivno raditi stripove i objavljivati veliki broj radova u različitim časopisima. Svoj prvi album u boji objavio je u Sarajevskom Svijetu koji je tada uređivao Zlatko Dizdarević.
“Kompletan album je objavljen u boji pod naslovom ‘Izgubljeni u stanom svijetu’. Kasnije sam radio stripove za Male novine, Veselu svesku, Pet plus, Sezam, Preporod, Avaz i druge novine. Radim i kratke priče za studentski časopis WUS Austria. Ali prve svoje radove sam objavio u Austriji za vrijeme studija na akademiji za umjetničko i industrijsko oblikovanje u Linzu već davne 1992. godine”, govori Erdić, dodajući da je u tom periodu napravio i dužu pauzu, no ponovo se vratio na strip scenu 2016. godine albumom ‘Iskrivljeni svijet’.
Na pitanje da li je strip proteklih godina evoluirao i koje tematike su nekad dominirale, u odnosu na one sada, naš sagovornik ističe da se u svijetu stripa mnogo toga promijenilo.
I strip evoluira
“Nekada je strip bio masovni medij i naša omladina je bila ‘zaluđena’ stripovima kao današnja videoigrama. Iskreno, mislim da se iz stripa štošta moglo i naučiti. Danas je strip umjetnička literatura za sladokusce, ako tako mogu reći. Vrlo je bitno napomenuti da danas mnogi autori koriste i moderne tehnologije u izradi svojih stripova, naprimjer photoshop i grafičke tablete, što omogućava rad na stripu koji je običnom čitaocu interesantniji i vizuelno dopadljiviji od onih klasičnih stripova, iako, iskreno, ja još uvijek preferiram klasične stripove u smislu crteža i kolora. Kada je riječ o tematici, mislim da se tu situacija nije nešto puno promijenila. Western stripovi, naučna fantastika, horor, fantazija, sve su to žanrovi koji su i tada bili aktuelni, a i danas su”, kaže Erdić.
On ističe da preferira stripove koji “pričaju priče iz života običnih ljudi”, ali da ga privlači i fantazija s elementima horora.
“Volim karikaturalni pristup ili blage stilizacije crteža. Naravno, radim i stripove u realističnom stilu. U albumu ‘Mix comics’ se, ustvari, najbolje vidi sva raznolikost koju ja preferiram”, dodaje.
Naš sagovornik je 2016. godine objavio album “Iskrivljeni svijet”, a ovih dana javnosti predstavlja svoje novo djelo, već pomenuti album “Mix comics”.
“‘Iskrivljeni svijet’ je priča iz žanra fantazije koja je inspirisana Bosnom i tragedijom koja se desila Bosni ‘92.-‘95. Međutim, to je samo povod za album, a pravi razlog je moje viđenje besmislenosti ratova i svih vrsta nasilja i gluposti koje trpi čovječanstvo. ‘Mix comics’ je, s druge strane, kompilacija mojih radova nastalih u proteklih dvadeset pet godina. Različiti žanrovi, različiti stilovi crtanja i u ovom albumu su objavljeni i neki radovi gdje scenarije potpisuju Midhat Ajanović Ajan, Rasim Jakubović Gero i Ross Little. U albumu su objavljene i neke priče koje su bile na svjetskim festivalima stripa u Makedoniji i Srbiji. Na oba ova festivala je moj rad ‘Europa i Afrika’ uvršten u katalog i ubrojan u red najkvalitetnijih radova koji su bili izloženi na festivalima. Moram napomenuti da su to festivali na kojim učestvuju predstavnici često i iz 50 zemalja svijeta i više od 500 umjetnika. Vrlo jaka konkurencija”, navodi Erdić.
Strip u BiH: Kaskamo za susjedima
Na pitanje kakva je danas strip scena u BiH, koliko ima strip autora te da li se u BiH može živjeti/zaraditi od stripa, Erdić navodi da je Bosna i Hercegovina po tom pitanju nešto siromašnija od susjeda.
“Poznat je festival stripa u Mostaru ili u Laktašima. Ove godine pokrenut je i festival u Sarajevu. Ustvari, to je više bilo druženje s autorima iz BiH. I ja sam bio pozvan, ali nažalost nisam mogao prisustvovati. To druženje je bilo u aranžmanu Alije Balte i Almira Šehalića koji ima svoju striparnicu, odnosno specijaliziranu radnju za devetu umjetnost, koja se nalazi na Baščaršiji. Agarthi Comics koji vodi Almir Šehalić je u ovom trenutku jedna od rijetkih ‘svijeća’ koje gore u tami. Ujedno, Agarthi Comics je bio distributer moga prvog i sada drugog albuma ‘Mix comicsa’. I, nažalost, u Bosni se ne može živjeti od stripa. To je samo ljubav prema tom mediju ili morate raditi za strane izdavače, kao recimo Milorad Vicanović Maza iz Laktaša”, objašnjava Erdić.
On ističe da autori stripova, posebice oni mlađeg kalibra, svoja umijeća mogu pokazati na festivalima koji prezentiraju devetu umjetnost, ali i da se dobre mogućnosti nude putem interneta, jer se mnogi radovi mogu pokazati na portalima ili Facebook stranicama specijaliziranim isključivo za stripove.
“Ne znam koliko ljudi danas čita stripove, ali sam se uvjerio kod svojih učenika, kada im dođe u ruke strip, da su oduševljeni. Strip mnogi potcjenjuju, a ustvari je to vrlo kompleksan likovno-literarno-filmski medij. Strip su davno u svijetu proglasili devetom umjetnošću. U Bosni stripu treba dati više afirmativnog prostora u medijima. I ovaj razgovor je doprinos tome i na tome vam se zahvaljujem”, kaže za kraj Erdić.
Klix.ba
