Njihov postupak može se tumačiti kao pokušaj “uhljebljenja“, ili možda kao “vraćanje duga“, odnosno želja da pomognu lokalnoj zajednici iz koje su potekli. Međutim, najčešće se radi o tome da stranke, kandidirajući osobe sa zvučnim imenima, pokušavaju animirati i privući birače da glasaju za njih, kaže Huskić.
Politički obrati i transferi nisu nikakva novost na domaćoj političkoj sceni. Bilo je tu različitih saveza, “preletača“ koji su prozvani „papcima“. Međutim, ono što se desilo Stranci za BiH čak i za naše prilike zvuči nevjerovatno. Nosilac liste za Općinsko vijeće Cazin je Mujo Beganović. Prva veza između njega i Stranke za BiH stara je 20 godina.
Mujo Letva
Bila je 1996. godina. Haris Silajdžić, osnivač SBiH, došao je na predizborni skup u Cazin. On više nije bio dio SDA, nego je osnovao svoju stranku. S tim se očito nije mogao pomiriti Mujo Beganović, koji je Silajdžiću pokazao šta misli o formiranju nove partije. Muji se pri ruci našla letva kojom je i udario Silajdžića. Od tada mu u Cazinu i šire osta nadimak Mujo Letva.
Ne radi se o slučajnosti, nego o istoj osobi. Beganović koji je letvom Silajdžiću objašnjavao svoje viđenje demokratije i nove stranke, sada je nosilac liste SBiH za općinsko vijeće u Cazinu.
-Rečeno mi je da se Stranci želi priključiti Mujo Beganović i u tom trenutku nisam znao o kome se radi. Obavijestio sam našeg predsjednika Kantonalnog odbora Stranke Šefika Velagića i nakon nekoliko dana mi je kazao da se radi o čovjeku koji ima prilično dobar izborni potencijal i tako je Beganović imenovan za nosioca liste. Kada sam saznao za priču o napadu na Silajdžića, iz našeg Kantonalnog odbora rekli su mi da Beganović jeste bio u grupi ljudi koja je izazvala incident, ali da nije on lično udario Silajdžića – objašnjava Amer Jerlagić, sadašnji čelnik SBiH.
“Slučaj Beganović“ nije jedini interesantan detalj na kandidacionim listama za predstojeće općinske izbore. Kao i prethodnih godina, tu je grupa političara koje bismo mogli svrstati u kategoriju pod nazivom “zaboravljeni asovi“. Riječ je o ljudima koji su nekada obavljali visoke dužnosti u BiH, a sada bi u općinska vijeća ili u načelničke fotelje.
Nosilac liste za sarajevsku općinu Stari Grad je Gradimir Gojer. Nekada ministar za kulturu u Kantonu Sarajevo i direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, ponovo bi među vijećnike.
U istu kategoriju spada i Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH, kao i Ile Krezo, ministar trgovine i turizma u Vladi FBiH u periodu 1996-1998. Lazović je kandidat SDP-a BiH za općinu Centar u Sarajevu, a Krezo HDZ-a BiH za Bosansko Grahovo. Tu je i Gojko Kličković, prvi poslijeratni premijer RS-a, kojeg je SDS kandidaovao za načelnika općine Krupa na Uni, gdje već “stoluje“.
-Njihov postupak može se tumačiti kao pokušaj „uhljebljenja“, ili možda kao „vraćanje duga“, odnosno želja da pomognu lokalnoj zajednici iz koje su potekli. Međutim, najčešće se radi o tome da stranke, kandidirajući osobe sa zvučnim imenima, pokušavaju animirati i privući birače da glasaju za njih – kazao nam je politički analitičar Adnan Huskić.
Bivši dugogodišnji načelnik Foče Zdravko Krsmanović ponovo je u utrci za ovu fotelju. Nekadašnji socijalista, osoba koju su podržavali i bošnjački povrtanici u Foču, sada je kandidat Srpske radikalne stranke. Riječ je o partiji koju je osnovao Vojislav Šešelj. Krsmanović se time od zagovornika povratka i suživota priklonio onima koji su sljedbenici politike koja je zagovarala najbrutalnije zločine.
zdravko-krsmanovic
Krsmanović: Otišao u “šešeljevce”
Ako smo se već dotakli ratnih zločina, vrijedi spomenuti da je nosilac liste SDS-a za općinu Bosanski Šamac Blagoje Simić, predsjednik kriznog štaba u toku rata. Zbog ratnih zločina Simić je u Hagu osuđen na 15 godina zatvora. Prije pet godina je pušten, nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Izborni zakon BiH ne zabranjuje mu učešće na izborima.
S druge strane ove priče nalazi se „veseliji“ dio kandidacionih lista. U ovoj grupi nalaze se „slavni“, odnosno poznati sportisti, estradnjaci, glumci, slikari…
Smajići u Glamoču
Od sportista, najzvučnija imena svakako su bivši kapiten FK Željezničar Bulent Biščević, koji se nalazi na listi SDA za općinu Novo Sarajevo i Dževad Poturak, K1 borac, kojeg je SBB kandidovao za Općinsko vijeće Ilidža. Biščeviću će se u Novom Sarajevu suprotstaviti još jedan Željovac, Nedo Turković, koji će „braniti boje“ SBB-a. MMA borac Denis Stojnić kandidat je DF-a u sarajevskoj općini Stari Grad. Čast košarkaša u izbornoj trci brani Admir Bukva, bivši kapiten, a zatim i direktor KK Bosna, kao kandidat Naše stranke za općinu Centar u Sarajevu.
Od pjevača, najuočljivije ime je Jasmin Fazlić, koji je kandidat SDA za Općinsko vijeće Vogošća. U javnosti je poznatiji kao reper Jala Brat. Iz reda “narodnjaka“, na listama se našao Mirsad Čomaga, kao kandidat SDP-a za općinu Novo Sarajevo.
Dva Isovića, Benjamin, pjesnik i sin najvećeg interpretatora sevdalinki Safeta Isovića, te autor i scenarista popularne TV serije “Lud, zbunjen, normalan“, Feđa, kandidati su SDP-a za sarajevsku općinu Centar. Društvo na listi za istu općinu pravi im i sveprisutni konceptualni umjetnik, glumac, TV voditelj…, Almir Kurt Kugla. Tu je i jedan akademski slikar, Sulejman Memo Haljevac, koji u “trku za Centar“ ulazi u dresu SBB-a.
– I ovdje se, kao i u slučaju bivših visokopozicioniranih političara, radi o privlačenju birača. Sportisti, estradne ličnosti, umjetnici… uglavnom su na listama kako bi svojim imenom privukli birače – prokomentirao je Huskić učešće slavnih i poznatih, i onih koji se tako osjećaju, na izborima.
Za kraj vrijedi spomenuti jedan zanimljiv primjer. U trci za općinu Glamoč SDP BiH kandidirao je osam osoba. Od toga četvero ih je Smajića na listi i to Enver, Saliha, Admir i Almir.
(A. Šarenkapa/Faktor.ba)
