Izgradnja brzih cesta u FBiH: Novac od akciza spojit će Krajinu sa Sarajevom

U JP Autoceste FBiH su pripremili prijedlog trase buduće brze ceste Travnik – Jajce – Ključ – Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Također, pripremljen je i model finansiranja izgradnje ove saobraćajnice.

– Od Sarajeva do Travnika bi se išlo postojećim autoputem na Koridoru Vc do Lašve, a zatim brzom cestom Lašva – Travnik, čiji bi se dijelovi trebali početi graditi već ove godine. Od Travnika, prema prijedlogu nove trase, do Jajca bi se izgradila nova cesta, koja bi išla gotovo pravolinijski. Zatim dolazi do prekida, jer dio od Jajca do Ključa bi išao kroz RS. Od Ključa do Bihaća bi se pratila postojeća magistralna cesta, koja bi se “podigla” na nivo brze ceste sa četiri trake. Oko Bihaća bi se napravila obilaznica, a zatim bi se gradila nova cesta, koja bi također išla gotovo pravolinijski do Cazina. Od Bihaćke zaobilazbice bi se gradio i jedan krak prema Graničnom prijelazu Izačić. U Cazinu bi opet bila izgrađena zabilaznica, a do Velike Kladuše ponovo bi se pratila postojeća magistralna cesta koja bi se izgradnjom dodatnih traka i modernizacijom podigla na nivo brze ceste – pojasnili su nam naši izvori, napomenuvši kako bi u narednu godinu trebao biti pripremljen idejni projekat cijele ove brze ceste, nakon čega bi se krenulo sa izradom glavnog projekta, a potom i sa gradnjom.

Slijedeći ovaj plan nova cesta od Travnika do Velike Kladuše bila bi duga oko 185 kilometara. U odnosu na postojeće magistralne ceste, udaljenost bi se smanjila za oko 35 kilometara, a vremenska udaljenost, s obzirom na smanjenu dužinu, ali i bolje uvjete za vožnju koje će dozvoljavati veće brzine, bila bi gotovo prepolovljena.

Posmatrano po pojedinim dionicama, put od Travnika do Jajca bi bio skraćen sa sadašnjih 67 na oko 35 kilometara. Na ovoj dionici bi bio izgrađen i jedan tunel dužine šest kilometara, a on ne bi više od Turbeta išao prema Donjem Vakufu, nego bi se nastavio ravno prema Jajcu. Iako bi na ovoj novoj trasi trebalo izgraditi nekoliko zahtjevnih objekata, poput tunela i mostova, sama gradnja će biti čak i jeftinija, nego da se ide na proširivanje postojeće magistralne ceste. Naime, osim što će put biti kraći, konfiguracija terena kojim prolazi sadašnja magistralna cesta je takav da je gotovo pa neizvodivo njeno proširivanje i zahtijevalo bi veliki iznos novca.

Dionica od Ključa do Bihaća preko Bosanskog Petrovca bi ostala otprilike postojeće dužine od oko 95 kilometara, uz poneko ispravljanje krivina i manja odstupanja od postojeće ceste, u zavisnosti od geoloških uvjeta, kao i konfiguracije terena.

Dionica od Bihaća do Cazina bi bila skraćena za oko pet kilometara, odnosno na oko 20, sa sadašnjih 25 kilometara. Posljednja dionica od Cazina do Velike Kladuše ostala bi duga oko 35 kilometara.

Prema prvim procjenama, cijena izgradnje bi mogla koštati između osam i devet miliona maraka po kilometru, tako da bi cijena gradnje mogla koštati između 1,5 i 1,7 milijardi KM.

– Što se tiče osiguravanja novca za izgradnju, predložili smo jedan novi model. Naime, do sada su na ovoj dionici JP Ceste FBiH i kantonalne direkcije cesta u Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu, svako za sebe, radili ponešto. Naša ideja je da se u narednim godinama objedine raspoloživa sredstva JP Autoceste FBiH, JP Ceste FBiH i kantonalnih direkcija za ceste u SBK i USK, te da se taj novac koordinirano usmjerava na izgradnju ove brze ceste, kako bi ona što prije bila izgrađena – dodali su naši izvori.

Da bi se ovaj metod i realizovao, potrebno je da nadležne federalne institucije donesu odluku kojom bi se tri od pet feninga povećane putarine usmjerilo za gradnju ove putne komunikacije. Radi se o putarini koja je u decembru prošle godine, u državnom Parlamentu, povećana izmjenama Zakona o akcizama za 15 feninga po litru goriva, s tim da se 10 feninga usmjerava za gradnju autoputeva, prije svega Koridora Vc, a ostalih pet feninga po litru goriva u izgradnju brzih cesta.

– Ako bi bila donesena ova odluka u narednim godinama bi se prikupila sredstva koja bi omogućila dobijanje kredita u iznosu od 850 miliona KM, što bi bilo dovoljno za izgradnju dijela ove putne komunikacije. Ostatak bi se osigurao izdavanjem koncesija – napomenuli su naši izvori.

Vlada i Parlament FBiH koji bi trebali pripremiti i usvojiti zakon o javno privatnom partnerstvu, na osnovu kojeg bi se mogao tražiti koncesionar za pojedine dionice ove, ali i drugih cestovnih saobraćajnica u FBiH.

– Što se tiče povezivanja Krajine sa Sarajevom, samo za dvije dionice ima smisla tražiti koncesionara, s obzirom na njihovu atraktivnost prema frekvenciji saobraćaja. To su Lašva – Travnik – Jajce, te Bihać – Cazin. Ako bi se za njih našao koncesionar, one bi nakon izgradnje bile date na upravljanje koncesionaru na određen broj godina i vožnja njima bi se naplaćivala, dok bi dionica Ključ – Bihać bila besplatna – pojasnili su naši izvori.

Izvor: Faktor

Related posts