U zgradi Predsjedništva BiH održan je zvanični sastanak lidera SDA, SBB-a i DF-a Bakira Izetbegovića, Fahrudina Radončića i Željka Komšića.
Ovo je istovremeno bio i sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH (Komšić), ministra sigurnosti BiH (Radončić) te zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (Izetbegović).
U delegaciji SBB-a, osim Radončića, bili su i Edita Đapo i Vesko Drljača (SBB), a u delegaciji SDA, osim Izetbegovića, bili su i Asim Sarajlić i Denis Zvizdić. Iz DF-a prisutni su bili Komšić, Milan Dunović i Dženan Đonlagić.
Nakon sastanka, Izetbegović je rekao da neće pristati ni na kakve ultimatume.
– Na svaku aktivnost koja bude prijetnja teritorijalnom integritetu ove zemlje mi ćemo odgovoriti snažno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima. Niko nikada neće odvojiti od BiH niti jedan pedalj. I bilo koja aktivnost u tom pogledu može samo narušiti mir postignut u Dejtonu. Upozoravamo predstavnike međunarodne zajednice, a naročito OHR, da je krajnje vrijeme da kriza, koju je prouzrokovao Milorad Dodik, ne bi išla u eskalaciju s nesagledivim posljedicama. Dosadašnji izostanak reakcije međunarodne zajednice je ohrabrio političke snage. Od Srbije, kao jedne od potpisnica Dejtonskog sporazuma, tražimo da se pridržava člana 1., u kojem se kaže da će sve strane poštovati suverenost, suzdržavati se od bilo kakvih akcija putem prijetnji ili upotrebom sile. Stoga, ove blage reakcije Aleksandra Vučića kada u njegovom prisustvu Dodik prijeti BiH, očekujemo da se uskrati destruktivnoj politici, koja nije samo prijetnja miru u BiH nego i regiji. Ove tri stranke neće pristati na ultimatume, ucjene, pokušaje da se volja jednog entiteta ili politike nametne cijeloj državi. Svim demokratskim instrumentima ćemo se suprotstaviti nasrtajima državnih institucija. Nećemo podržati izmjenu strukture Ustavnog suda BiH. Međunarodne sudije su dio Ustavnog suda, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma o eventualnim izmjenama strukture Suda, možemo razgovarati kada BiH snažno napreduje. Pozivamo sve partije da se suprotstave nasrtajima na državu. Imali smo šansu da preuzmemo 160 miliona eura grantova, gdje je više od 50 posto bio namijenjeno za projekte u RS, to je jedan od prvih gubitaka. S Radončićem i Komšićem sam razmijenio informacije da biznismeni odustaju od investicija. Ovaj put nam ne treba – zaključio je Izetbegović.
Fahrudin Radončić, lider SBB-a i ministar sigurnosti BiH, kazao je da su ovim sastankom kao činioci vladajuće koalicije izvršili moralnu, političku i državničku obavezu da iskažu svoj stav i stav patriotskih snaga BiH, kako je kazao Radončić, na ono što već danima dolazi od Milorada Dodika, pa i vlasti i opozicije RS.
– Nismo ovo uradili da bismo uplašili građane u smislu da bi ovdje moglo doći do nekakve eskalacije i oružanih sukoba, nego da bismo rekli gospodinu Dodiku i toj politici separatizma da postoji crvena linija i da nakon te crvene linije postoje sredstva i metode da se odgovori na nešto što se zove očuvanje BiH. Veoma odgovorno tvrdim da strani investitori i domaći investitori bez ikakvog straha trebaju da investiraju i da naša privreda treba da nastavi normalan život, da naši ljudi ne trebaju da se plaše i da s mnogo razloga i argumenata nakon ove reakcije, naših pojedinačnih reakcija koje su, naravno, došle do ušiju gospodina Dodika, stavom međunarodne zajednice, očekujemo od gospodina Dodika da izvrši korekciju svojih zahtjeva koje zaista niko ne može prihvatiti – poručio je Radončić.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider DF-a, pozvao je Dodika da se vrati radu u institucijama Bosne i Hercegovine na način kako to predviđaju i Ustav i zakoni BiH.
– Štetu od njegovih postupaka u najvećoj mogućoj mjeri zapravo snosit će građani Republike Srpske jer upravo smo govorili o tome, o povlačenju potencijalnih investitora iz BiH koji se pitaju šta je ovdje tačno, a šta nije tačno. Dovoljna im je atmosfera nesigurnosti koja će ih obeshrabriti i otjerati od namjere da investiraju i u RS i u BiH.
Ovdje, u Predsjedništvu, imate masu sporazuma i odgovora međunarodnih, koji su finansijske naravi. Veliki dio novca od tih sporazuma zapravo treba da ide u RS. Riječ je o kreditima i grantovima. Zato je takva vrsta političkog djelovanja i ponašanja potpuno bespotrebna i, na kraju krajeva, nanosi štetu upravo onim ljudima u čije ime gospodin Dodik kaže da govori. Naravno, mora se znati dokle se može ići u političkom djelovanju. Država Bosna i Hercegovina, njen suverenitet, teritorijalni integritet, nisu nešto o čemu pregovaramo. Institucije BiH, predvođene Ustavom i zakonima BiH, nisu nešto o čemu se pregovara. Sastav tih institucija, uključujući Ustavni sud i strane sudije, nije nešto o čemu se pregovara. Sve dok tako stoji u Ustavu. Da bi se o tome razgovaralo, mora se ući u jednu sveobuhvatnu reformu ustavnog uređenja, u skladu s potrebama BiH, u skladu s presudama međunarodnih sudova, pogotovo u domenu ljudskih prava, s važećim odlukama Ustavnog suda BiH – naglasio je Komšić.
Izvor: Avaz.ba
