Stanje u oblasti zdravstvene zaštite u Unsko-sanskom kantonu mnogo je napredovalo u posljednju godinu. Uvedena je strožija kontrola nakon što su utvrđene manipulacije sa zelenim receptima, a uvedeni su i digitalni recepti nakon kojih slijede i elektronski kartoni pacijenata.
Međutim, dva značajna problema i dalje opterećuju zdravstvo. Kao prvo, esencijalne lijekove građani Unsko-sanskog kantona ne dobijaju besplatno, nego plaćaju jednu konvertibilnu marku takozvane radne takse koju je svojom odlukom donio Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja. Mnogi apotekari smatraju taksu nelegalnom, jer nema zakonskog uporišta da se naplaćuje građanima koji već plaćaju dodatnu godišnju premiju za zdravstveno osiguranje povrh redovnih izdvajanja za zdravstvenu zaštitu.
Najmanja u državi
A sama lista esencijalnih lijekova u Unsko-sanskom kantonu sa 120 lijekova je najmanja u državi. Vlada ima obavezu da je uskladi sa federalnom esencijalnom listom koja ima 900 lijekova.
Ministar zdravstva USK-a Dženis Šabulić je već odavno predao na Vladu novu listu usklađenu sa federalnom, no ona nije usvojena.
– Godinama građani USK-a na osnovu nezakonite Odluke UO ZZO-a plaćaju radnu taksu, marku za svaki esencijalni lijek koji je svugdje besplatan. Ja odavno radim na tome da se uskladi esencijalna lista sa federalnom, a ne da smo i po tome posljednji kanton. Dao sam zakletvu da ću raditi na dobrobit građana pa moram sve pokušati. Ali ako se ne nađe politička volja da se radna taksa ukine i da se usvoji nova esencijalna lista, onda ću ja dati ostavku. Ne pristajem da se ne čini ništa i ne pristajem na loša rješenja, kazao je Šabulić.
Premijer USK-a Husein Rošić, koji nastoji mirno rukovoditi manjinskom Vladom SDA – SBB, nije bio zadovoljan zbog činjenice da jedan njegov ministar i koalicioni partner nudi ostavku, pogotovo u svjetlu novih zahtjeva za četvrtom rekonstrukcijom Vlade USK-a u ovom mandatu.
Ipak, premijer mora znati zbog čega Vlada još nije usvojila novu esencijalnu listu, pa smo ga i pitali.
– Mi smo materijal pregledali i proslijedili smo ga Zavodu zdravstvenog osiguranja da proračunaju hoće li nova esencijalna lista značajno utjecati na budžetske mogućnosti. Još čekamo odgovor od njih, zato esencijalna lista još nije došla na dnevni red za usvajanje, kazao nam je premijer Husein Rošić.
Međutim, argument da bi proširena esencijalna lista mogla koštati više, po mišljenju nekih nije čvrst. Naime, građani bi i dalje trošili istu količinu lijekova, samo što bi imali daleko veći izbor lijekova na policama.
Ovdje novčana sredstva čak i da ostanu ista, nisu beznačajna. Naime, godišnje se na esencijalne lijekove u Unsko-sanskom kantonu troši oko 14 miliona maraka. Porezni obveznici i svi građani kantona koji plaćaju zdravstvenu zaštitu nju indirektno finansiraju, a s obzirom na supstitucionalan iznos tog novca, dobavljači i proizvođači lijekova taj novac ne žele dijeliti sa konkurencijom.
Zainteresovana strana su svakako i oni koji žele stupiti na domaće tržište koje bi po evropskim principima demokratije trebalo biti otvoreno, ali se u praksi u BiH moraju boriti protiv monopola.
Nedžad Kečo, predsjednik Udru-ženja stranih proizvođača lijekova, nedavno je upozorio nadležne u Unsko-sanskom kantonu da svoju esencijalnu listu lijekova moraju uskladiti sa federalnom. Kako je ovo jedini preostali kanton koji to nije učinio, i dugo tome odolijeva, Udruženje stranih proizvođača je još protiv bivše SDP-ove vlade podnijelo krivičnu prijavu zbog neispunjavanja navedenih zakonskih obaveza Kantona naspram A federalne liste.
SDA premijeri, bivši Izudin Saračević i aktualni Husein Rošić, susreli su se sa istom stvari.
No prošla je i 2016. godina, a oni to nisu učinili. Da je postojala politička volja da se usvoji usklađena federalna lista, iskoristili bi posljednju vanrednu sjednicu u staroj godini kada su u Skupštini USK-a donijeli Odluku o visini redovne premije koju svi građani moraju platiti 20 maraka po osobi u januaru i februaru 2017. da bi imali pravo na zdravstveno osiguranje i na ljekarsku uslugu u bolnicama i domovima zdravlja USK-a.
Vlada se buni
Ovo je praksa u još nekim kantonima Federacije, gdje priliv zdravstvenog osiguranja nije dovoljan da se održava zdravstveni sistem, te su kantonalne vlasti obavezale građane da dodatno učestvuju u punjenju zdravstvenog fonda. Diskutabilno je i to mogu li kantonalne vlasti oporezivati svoje građane na ovakav način, jer u sve glasnijim zahtjevima apotekara o ukidanju radne takse za svaki esencijalni lijek upravo se ovaj argument spominje.
No građani nisu ti koji se bune, Vlada zapravo ima dugu istoriju sporova, imali su tužbe Konkurencijskog vijeća protiv ZZO-a, a poslije i prijave Udruženja stranih proizvođača lijekova zbog neusklađivanja liste lijekova sa zakonskim propisima države.
U pitanju su značajna sredstva za koja je vlast itekako zainteresovana, jer Zavod zdravstvenog osiguranja je zlatna koka za političke stranke koje se kod sklapanja koalicija bore za ovo mjesto jednako kao i za Unsko-sanske šume, pa čak više nego i za ministarska mjesta.
Dugoročni efekat te borbe treba posmatrati i kroz prizmu bankrota gradskih apoteka. Naime, Vlada USK-a trenutno priprema odluku o osnivanju javnog preduzeća kantonalnih apoteka, kako bi sve gradske apoteke iz osam općina registrovala kao jednu. Na ovaj način pokušavaju oživiti distributivni sistem esencijalnih lijekova, međutim, neke od ovih javnih ustanova poput apoteka u Bihaću i Bužimu ostvarile su milionske gubitke i Vlada mora naći način da i to pokrije. Država, dakle, kontinuirano gubi značajna sredstva, a građani imaju namete na namete.
Svakako će se sve to naći na dnevnom redu skupštinskih zasjedanja u USK-u, ali selektivni odabir tema kao prioriteta zasigurno određuju pozadinske aspiracije interesnih lobija. Radi se o velikom novcu, koji se koncentriše unutar neefikasnog i skupog zdravstvenog sistema, gdje još nije sve usklađeno sa zakonskim propisima koji važe u drugim kantonima.
