Bužim: Kako i kome je prodano zemljište Agrokomerca u Varoškoj Rijeci?

Državno zemljište u Varoškoj Rijeci je zemljište na kojem je Općina Bužim planirala izgradnju prve poslovne zone u općini, i time stvorila preduvjete za investicijska ulaganja, prvenstveno za sve domaće, ali i strane investitore.

Unazad nekoliko godina Općina Bužim, i to u vrijeme načelničkih mandata Mirsada Šahinovića i Agana Bunića, nastojala je pokrenuti izgradnju prve poslovne zone u Bužimu, i u tom pravcu su u mandatima ova dva načelnika aktivno vođeni pregovori o prijenosu vlasništva nad zemljištem devastirane bivše peradarske farme Agrokomerca u Varoškoj Rijeci na Općinu Bužim, a na kojem bi potom bila formirana prva poslovna zona u Bužimu i time se stvorili preduvjeti za investicijska ulaganja, prvenstveno za sve domaće, ali i strane investitore, čime se bi se i stepen zaposlenosti znatno povećao.

Kao rezultat gore navedenih nastojanja, Vlada Federacije BiH, kao vlasnik Agrokomerca i pomenutog zemljišta, krajem 2010. godine donosi Odluku o davanju saglasnost za zuzimanje devastirane farme d.d. Agrokomerc u Varoškoj Rijeci, općina Bužim, za potrebe formiranja prve poslovne zone u općini Bužim.

Foto: Odluka Vlade Federacije BiH

Ovom odlukom Vlada Federacije BiH daje saglasnost za izuzimanje devastirane farme u ukupnoj površini 70.784 metara kvadratnih, sa pripadajućim objektima, po osnovu hipoteke. Ovakvu odluku donosi i Skupština d.d. Agrokomerc.

Paralelno s tim, a u interesu izgradnje poslovne zone i prenosa prava imovine na Općinu Bužim, izvršeno je niz potrebnih radnji i usvojeni svi dokumenti koji su imali za cilj da se postupak završi prema interesima Općine, koji čine ujedno opće interese društva, a to su usvajanje Prostornog plana općine Bužim i definisanje prostora u Varoškoj Rijeci za navedenu namjenu, izrada Regulacionog plana Sjever koji je detaljnije regulisao prostor i namjenu zemljišta, te u konačnici i donošenje Odluke o formiranju Poslove zone „Varoška Rijeka“ od strane Općinskog vijeća 2013. godine. Svi navedeni dokumeti doneseni su u razdoblju od 2009. do 2013. godine.

Također, potrebno je bilo da se od strane Općine Bužim, na ime vrijednosti imovine (hipoteke) uplati iznos koji procjeni vještak odgovarajuće struke (vrijednost procijenjena na 915.044,90 KM).

Međutim, kako Općina Bužim nije u tom vremenu imala dovoljno sredstava za ovu namjenu, 2013. godine je planirano kreditno zaduženje Općine za gore navedeni iznos, ali je ono u Općinskom vijeću blokirano od strane A-SDA, SBB, SBiH, SDP i drugih, kojima nije bio interes da se ovaj najveći investicijski projekat implementira na području općine Bužim, i on je od tog vremena na čekanju.

Zemljište kupuje treći subjekt

Unatoč svemu navedenom, 2016. godine ovo državno zemljište, pod sumnjivim okolnostima, Agrokomerc d.d. Velika Kladuša prodaje firmi Asim – komerc d.o.o. Bužim, i to po cijeni od 509.985,00 KM, što je za 405.059,90 KM manje u odnosu na prethodno procijenjenu vrijednost imovine.

No, kako određene stvari ukazuju, postoji sumnja da je ova prodaja izvršena mimo pozitivnih zakonskih propisa.

Navedeno zemljište nije bilo na prodaji putem javne aukcije. Također, shodno Zakonu o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava, i Odluci Vlade FBiH o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Agrokomerc d.d., navedeno zemljište nije moguće prodati putem direktne prodaje.

Prema Zakonu o privatizaciji preduzeća, prodaja ove imovine trebala je biti obavljena putem Agencije za privatizaciju FBiH, međutim, u Agenciji za privatizaciju potvrđuju da navedena prodaja nije izvršena tim putem, iako je trebala, niti je Agencija o prodaji i upoznata.

Zbog svega navedenog, nameće se logično pitanje, na koji način je sporno zemljište kupljeno od strane Asim – komerc d.o.o. Bužim?

Kako je izvršena prodaja državnog zemljišta ako je ono ranije odlukama Vlade FBiH i organa Agrokomerca dodijeljeno Općini Bužim, a te odluke su još uvijek na snazi? Kako je prodaja izvršena po cijeni znatno manjoj od prethodno procijenjene? Da li je prilikom ove kupoprodaje bilo namještanja cijena i pogodovanja pri prodaji?

Ovo su neka od pitanja na koja bi odgovor trebala dati istraga nadležnih organa. Kako nam je potvrđeno, istragu o ovom predmetu već vodi Tužilaštvo USK. Prema pouzdanim informacijama, u istragu bi se trebalo uključiti i Tužilaštvo Federacije BiH, a prema istim informacijama, Pravobranilaštvo Federacije BiH pokreće postupak poništenja ugovora kojim je izvršena prodaja.

Uloga načelnika Durakovića

U okviru pokrenutih postupaka preispitivanja radnji oko prodaje navedenog zemljišta, od strane federalnih institucija zatraženo je i izjašnjenje Općine Bužim.

Foto: Izjašnjenje općinskog načelnika Durakovića

U izjašnjenju koje potpisuje općinski načelnik Zikrija Duraković, navodi se, između ostalog, kako Općina Bužim nema nikakav interes kada je u pitanju sporno zemljište. Upravo ovo je potpuno novi detalj kada je u pitanju Općina Bužim.

Naime, za razliku od svojih prethodnika i suprotno svim aktivnostima Općine u posljednjih 7 – 8 godina, unatoč svim naporima i aktivnostima koje su općinski organi vlasti i predstavnici općine Bužim na višim nivoima učinili – Duraković čini zaokret i ističe kako Općinu ne interesuje sporno zemljište i lokacija.

Pojednostavljeno, načelnik Duraković “pušta niz vodu” sve poduzete mjere s ciljem formiranja prve poslovne zone u Bužimu, te istovremeno poručuje da u njegovoj viziji razvoja općine nema mjesta za intenzivniji razvoj i podsticaj privrednim aktivnostima kroz poslovne zone i aktivnu podršku lokalne samouprave.

Duraković, također navodi kako Općinsko vijeće Bužim nije upoznato sa spomenutom odlukom Vlade FBiH, što nije tačno, jer upravo Općinsko vijeće općine Bužim 2013. godine donosi odluku o formiranju Poslovne zone “Varoška Rijeka” na prostoru nekadašnje farme, a na osnovu ranije odluke Vlade Federacije BiH.

Foto: Odluka Općinskog vijeća Bužim o formiranju PZ “Varoška Rijeka”

Razlog ovakvog postupanja Durakovića (potpunog negiranja interesa općine za zemljište na kojem je Općina prostornim dokumentima planirala poslovnu zonu), upućeniji vide u činjenici da je kupac predmetnog zemljišta, poslije jedne lokalne građevinske firme, najznačajniji sponzor njegove predizborne kampanje, ali i kampanje dijela nezavisne liste, iz današnje perspektive ironično nazvane “Za bolji Bužim”, pa je ovakva reakcija načelnika ustvari “vraćanje” duga, obaveze, pa bar i iz moralnih razloga.

Bilo kako bilo, Bužim će i dalje ostati jedina općina na području kantona koja nema uređenu i formiranu poslovnu zonu, što je u današnjem vremenu, kada se na svaki mogući način mora stvarati ambijent za uspješno poslovanje i nova zapošljavanja, značajan zaostatak.

/Buziminfo.ba

Related posts