BiH: Zašto sudije i tužioci kriju imovinske kartone

Vijeće ministara BiH zaduženo je da uputi prijedloge izmjena i dopuna zakona ili novi zakon čime bi se omogućilo objavljivanje podataka o imovini sudija i tužilaca u BiH.

Ustavnopravna komisija, odbilo je usvojiti Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i to za 2015. godinu, institucije koja imenuje nosioce pravosudnih funkcija u BiH.

Kontrola javnosti

Momčilo Novaković, zastupnik i član Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma, ne vidi nijedan razlog zašto podaci za sudije i tužioce ne bi bili javni kao i za sve ostale javne ličnosti.

– Pazite, oni smatraju da bi oni koji rade u pravosuđu mogli trpjeti neželjene posljedice. Ako svi radimo pošteno, onda svako od nas može svoju imovinu pravdati svojim prihodima. Zašto bi onda bio problem da sudije i tužioci budu predmet kontrole javnosti – kazao je Novaković za Faktor.

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, vidi mogućnost objave imovinskih kartica sudija i tužilaca i bez izmjena zakona.

Nepravilno tumačenje

– Pogledajte samo izvještaj naše agencije za 2015. Zaštitu ličnih podataka obilježilo je, po nama, proizvoljno pozivanje na zakon kojim se ona regulira. Time se ‘ugušio’ Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH – naglasio je Kovačević u izjavi za Faktor. Kao primjer istaknuli su upravo odbijanje tužilaštva i suda da daju određene podatke iz imovinskog kartona tužioca i sudije.

– Po nama, ako se pravilno tumače Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o slobodi pristupa informacijama, ne postoji smetnja da se određeni podaci daju javnosti. Zaštita ličnih podataka ne znači da se podaci ne obrađuju, već upravo suprotno, a to i jeste javni interes – dodao je Kovačević.

Podsjeća i na slučaj kad je Agencija naredila Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da skine imovinske kartone koje je CIKBiH objavio na svojoj stranici. Kovačević je naglasio da je tad bio problem što su kartoni bili samo skenirani, da je bila riječ o svim kandidatima, a ne samo izabranim zvaničnicima te da je to rađeno bez kontrole i ažurnosti pa su objavljeni i imovinski kartoni ljudi koji su u međuvremenu umrli.

– Ako danas neko podnese zahtjev da se daju podaci o imovinskim kartonima, ne vidim problem da se oni objave, naravno uz zaštitu određenih podataka kao što su matični brojevi, datum rođenja ili adresa stanovanja – kazao je Kovačević.

Prema Kovačeviću, trebalo bi popraviti Zakon o slobodi pristupa informacijama koji daje mogućnost javnim organima da odbiju dati podatke.

– Bespredmetno je kad vam odbiju dati informaciju o naknadama za članstvo u upravnim odborima javnih kompanija – naglasio je Kovačević i zaključio da onaj ko ima moć i raspolaže javnim sredstvima mora biti spreman i na javnu objavu nekih podataka, prije svega imovinske kartice.

Izvor: Faktor

Related posts