BiH: Građani se žale što javni organi kopiraju lične karte

Iako se zaštiti ličnih podataka u BiH posljednjih godina posvećuje sve više pažnje, ta oblast još nije na visokom nivou jer joj se ne pridaje dovoljna važnost. “Neophodan je angažman mnogih institucija, kao i podrška Agenciji, koja je na početku imala podršku Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara, ali je ona izostala prošle godine”, rekao je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, povodom Evropskog dana zaštite podataka.

On je rekao da ohrabruju procesi koji se vode u vezi s pristupanjem BiH Evropskoj uniji, istovremeno naglašavajući da izvještaj Agencije za 2015. godinu, koji je istinit, nije prihvaćen i to zbog jedne diskusije poslanika i njegovih proizvoljnih ocjena. On je rekao da Savjet ministara BiH nema razumijevanja za zahtjeve Agencije za popunjavanje radnih mjesta, ali da će bez obzira na to nastaviti da rade na podizanju svijesti kako bi građani BiH bili zaštićeniji od zloupotrebe podataka. “Težnja za dostizanjem evropskih standarda trebalo bi da bude puno ozbiljnija”, rekao je Ante Boras, zamjenik direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Kao i prethodnih godina, u 2016. u fokusu rada bili su prigovori građana i zahtjevi za davanje mišljenja u vezi s obradom jedinstvenog matičnog broja (JIB) i kopije lične karte od raznih kontrolora, odnosno javnih organa. Samira Čampara, direktor Sektora za inspekcijski nadzor, prigovore i centralni registar, rekla je da osim uobičajenih prigovora, da je Agencija radila i na podnesenim prigovorima zbog nebrisanja uslovne presude u zakonom određenom roku protiv jednog policijskog tijela u BiH. Agencija se bavila i pitanjima obrade podataka o zdravstvenom stanju okrivljenog u krivičnom postupku, kao i otkrivanjem identiteta policijskih tijela u fazi krivičnog postupka u trenutku kada to nije bio neophodno. Čampara je istakla da su primljene i prijave protiv pojedinih gradskih vlasti u BiH koje su objavljivale cijele spiskove studenata sa njihovim imenima, prezimenima, matičnim brojevima i kućnim adresama, što predstavlja veliki rizik za povredu prava na privatni život.

Prema statističkim podacima, u 2016. godini Agencija za zaštitu ličnih podataka primila je 103 prigovora, dala 206 mišljenja pravnim i fizičkim licima, osam mišljenja na zakone, te izdala 10 prekršajnih naloga. – pišu nezavisne.

Related posts