Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je da hrvatsko pravosuđe preduzima pravne radnje u vezi s pripadnicima Armije Republike BiH.
On kaže da nije riječ o uzvraćanju udarca BiH, već da je riječ o istragama koje mogu postati pravni predmet.
“Svojim istupima ne želim da utičem na pravosuđe, već poboljšam pravosudnu saradnju sa susjednom državom. Važno je da u procesima ne bude selektivnog pristupa jer su se ranije spominjale i osobe drugih nacionalnosti”, prenosi Plenkovićeve riječi Al Jazeera.
Nakon hapšenja desetorice bivših pripadnika HVO u Orašju, osumnjičenih da su počinili ratni zločin nad srpskim stanovništvom, u Hrvatskoj se u pojedinim medijima postavlja pitanje zašto zvanični Zagreb ne uzvrati udarac, na primjer, podizanjem optužnice protiv oficira Armije RBiH Atifa Dudakovića, ali i drugih.
Riječ je, kako navodi zagrebački Večernji list, o oficirima Armije RBiH, koji su na početku sukoba u bivšoj Jugoslaviji bili oficiri JNA i učestvovali u sukobima na prostoru Hrvatske.
List tvrdi da pravosuđe Hrvatske godinama prikuplja dokaze, a neke optužnice su završene, ali nisu aktivirane. Kao jedan od primjera, list navodi slučaj vezan uz generala Armije RBiH Atifa Dudakovića, kojeg hrvatska javnost najviše pamti sa snimka od 6. avgusta 1995., u vrijeme Oluje.
Televizije su tada zabilježile susret na rijeci Korani i rukovanje hrvatskog generala Marijana Marekovića i komandanta Petog korpusa Armije RBiH Dudakovića, koji je tada Hrvatima zahvalio zbog spasa i deblokade Bihaća.
Ali četiri godine prije tog događaja Dudaković je bio major JNA te je, kako je to poslije pokazao jedan snimak iz JNA, koju je 2006. u posjedu imala Nova TV, komandovao napadom tenkovsko-mehanizovane kolone koja je poslije spalila hrvatsku opštinu Lovinac i sva okolna sela.
Tada je i u kasnijim danima, kako se navodi, masakrirano nekoliko desetina Hrvata, a njih oko 2.000 spasilo se pješice, kroz šume i vrhove Velebita.
Hrvatsko pravosuđe (u Rijeci) pokrenulo je i suđenje zbog tih zločina pa je bilo zainteresovano i za ulogu Dudakovića. Ali, piše list, sudilo se samo Srbima, i to u odsutnosti. Večernji saznaje da je za Dudakovića DORH prikupio dokumentaciju vezanu uz njegov ratni put 1991., kao oficira JNA, a koja ga tereti za učestvovanje u ratnim zločinima kod Lovinca, kao i u napadima na Zadar.
Dudaković je, inače, u Zadru završio srednju školu, 1976. završio je vojnu akademiju KoV JNA, smjer artiljerija, a kada je počeo sukob u Hrvatskoj, 1991. bio je u Artiljerijskom školskom centru u Zadru, imao čin majora JNA, a obavljao je i funkciju načelnika artiljerije u brigadi u Kninu, kada mu je komadant bio Ratko Mladić.
Optužnica protiv Dudakovića je kompletirana, a navodno ju je u ladicama DORH-a zadržao bivši glavni državni tužilac Mladen Bajić. Navodno je DORH istraživao i eventualno Dudakovićevo učešće u slučaju ubistva generala HVO-a Vlade Šantića, koji je pogubljen svega nekoliko mjeseci prije Oluje, a sumnjalo se da su ga likvidirali pripadnici Armije RBiH. Dudaković je ove optužbe odbacio.
List navodi da su i Sefer Halilović, Nedžad Ajnadžić, Melvudin Bešić, Sead Delić, Nahid Mehić, Mirsad Bezdob Kan, Nedeljko Veraja i kao oficiri bivše JNA učestovali u sukobu na prostoru Hrvatske.
Matuzovićev advokat: Zapovijedalo se iz Hrvatske
Prvoosumnjičeni za ratne zločine u Orašju, uhapšeni general Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Đuro Matuzović tvrdi da je žrtveno jagnje te da su stvarnu nadležnost u toku rata u Bosni i Hercegovini imali zapovjednici iz Hrvatske.
Matuzovićev advokat Almin Dautbegović kazao je da njegov klijent nije bio zapovjednik vojske, već samo karika u lancu koji je uspostavljen dogovorom bivših predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana te Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Kako je kazao Dautbegović, na papiru je Matuzović bio zapovjednik, ali stvarnu nadležnost imali su zapovjednici iz Hrvatske.
