Rezistencija na antibiotike odavno je postao globalni problem, a kako bi se racionalnije koristili potreban je, kažu stručnjaci, neophodan je angažman svih, od ljekara, preko farmaceuta, do veterinara.

Ova vrsta lijekova, posljednjih godina, prekomjerno se koristi i u našoj zemlji, a sve je više onih koji na svoju ruku, često, neopravdano i bez ljekarskog recepta, posežu za antibioticima.

Prema podacima koje smo dobili iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom 2016. godine Bosanci i Hercegovci potrošili su 5.207.799 pakovanja antibiotika. Na prvom mjestu je “Akosicilin”, kapsula od 500 mg, proizvođača “Hemofarm” sa sjedištem u Banjoj Luci, sa 385.015 potrošenih pakovanja.

Radi se o lijeku koji je namijenjen za tretiranje infekcija disajnog sistema kod odraslih i djece (akutni i recidivirajući bronhitis, bronhopneumonija), sinusitisa, otitisa (upala srednjeg uha) i urinarne infekcije te infekcije želuca i dvanaestopalačnog crijeva sa utvrđenom Helicobacter pylori.

Istraživanjima, koja su provedena u svijetu, dokazano je da se antibiotici, u čak 90 posto slučajeva, najviše propisuju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a polovina toga otpada na liječenje akutnih infekcija gornjeg respiratornog trakta.

Ne pomažu kod prehlade i gripe

– Otkriće antibiotika bilo je epohalno, ali sada, stoljeće poslije, susrećemo se sa ozbiljnim problemom, a to je njihovo neracionalno korištenje. Postoje jasne smjernice o upotrebi antibiotika, a izdala ih je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno sa Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Te smjernice, između ostalog, ukazuju da bi svaki ljekar trebao propisati ovaj lijek prema Antibiogramu, dakle ide se ciljano na njihovu upotrebu. Preporuka je da se koriste antibiotici užeg spektra djelovanja, a zadatak ljekara je da tačno, na osnovu Antibiograma, uzimanja brisa iz grla i nosa pacijenta te urinokulture, odredi koji je antibiotik najbolji za tu osobu. Osim toga, ljekar treba odrediti i koliko dana pacijent treba uzimati lijek. To znači da osoba nikako na svoju ruku ne treba prekidati niti produžavati korištenje bez konsultacije sa ljekarom – ističe prim. dr. Nina Hrabač, specijalista infektolog u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu.

Iako se iz godinu u godinu stalno ponavlja kako su antibiotici isključivo namijenjeni za liječenje bakterijskih infekcija, njihova pojačana upotreba naročito je evidentna u vrijeme zimskih mjeseci kada se javljaju prehlade i gripa.

– To je nažalost naš stari problem kojeg pokušavamo riješiti. Antibiotici djeluju isključivo na bakterije, ne na viruse, a virusne infekcije su puno češće od bakterijskih. Virusi uzrokuju prehladu, gripu, većinu grlobolja, upalu sinusa i kašalj. U takvim slučajevima antibiotici ne mogu pomoći pri izlječenju niti ublažavanju simptoma – naglašava Hrabač.

Kako bi se riješio problem, potrebno je kaže naša sagovornica, više raditi na edukaciji, kako ljekara, tako i stanovništva, o pravilnom korištenju lijekova.

– U našoj bolnici provode se edukacije o racionalnoj upotrebi antibiotika i na odjeljenju, ali i za sve uposlenike. Imamo utvrđenu politiku i strategiju o racionalnoj upotrebi antibiotika, tzv. Vodič o empirijskoj upotrebi antibiotika, a on sadrži koji antibiotik odgovara kojoj indikaciji. Imamo i rezervnu listu antibiotika, koji spadaju u one širokog spektra, koje koristimo i čuvamo za rezervu. Naša bolnica je umrežena i u Internacionalnu mrežu “Cezar” koja se bavi praćenjem rezistencije. Tu je i naša Komisija za lijekove čiji je zadatak da prati propisivanje lijekova te Komisija za kontrolu infekcije. Dakle, potrebno je svim snagama djelovati kako bi se upotreba antibiotika stavila pod kontrolu – kaže Hrabač.

Šta kažu u Agenciji za lijekove

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da se izvještaj o potrošnji lijekova izrađuju svake godine u julu za prethodnu godinu, pa tako još uvijek ne raspolažu podacima za 2017. godinu.

Ono što smo dobili od njih su podaci o potrošnji ove vrste lijekova za 2016. godinu u najvišem četvrtom nivou ATC- klasifikacije, uz finansijski prikaz, a izgleda ovako:

– J01CR Kombinacija penicilina, uključujući i kombinacije sa inhibitorima beta laktamaza 6.076.659,97 KM (0,9785 posto ukupnog prometa)

– J01MA Fluorohinoloni 4.712.873,60 KM (0,7589 posto ukupnog prometa)

– J01FA Makrolidi 3.156.565,35 KM (0,5083 posto ukupnog prometa)

– J01CA Penicilini širokog spektra 2.625.983,22 KM (0,4228 posto ukupnog prometa)

– J01DB Cefalosporini, prva generacija 2.373.274,17 KM (0,3821 posto ukupnog prometa)

– J01CE Penicilini osjetljivi na beta laktamaze 2.194.235,28 KM (0,3533 posto ukupnog prometa).

Iz Agencije smo dobili i tabelarni prikaz, odnosno Izvještaj o ukupnom prometu antibiotika, po broju pakovanja za svaki lijek (antibiotik) koji je imao važeću dozvolu za promet u BiH tokom 2016. godine. Kompletnu tabelu pogledajte u tekstu objavljenom na portalu Coolstyle.