Internet je postao arena u kojoj se osmišljavaju tehnologije s ciljem temeljite promjene načina na koji ljudi prakticiraju društvena, ekonomska i politička prava.
Jedna od tih tehnologija je takozvana blockchain tehnologija koja je započela sa Bitcoin kriptovalutom, a primjenu je našla u raznim poljima poput kriptovaluta, digitalnih tokena, pametnih ugovora i niza drugih polja. Ideja ove tehnologije je decentralizacija, odnosno da podaci koji su se nekad držali u “glavnoj knjizi” sada budu pohranjeni na raznim serverima i da svi sudionici imaju iste podatke zapisane kod sebe.
Od Bitcoina do “rudarenja”
Prvobitna primjena ove tehnologije je bila na primjeru Bitcoina odnosno kriptovaluta. U posljednjem periodu Bitcoin ali i niz drugih kriptovaluta postaju sve popularnije pa je u pojedinim zemljama čak moguće i izvršiti plaćanje ovim valutama. Iza njih stoji Bitcoin Blockchain, odnosno složeni ekosistem koji prati sve transakcije i u koji svi mogu zapisivati transakcije po određenim pravilima i niko nije nadležan za dotični sistem. Za razliku od ovoga, trenutni finansijski sistem koji svi koristimo u svom središtu ima banku u koju se pohranjuje novac i koja zna sve podatke o svojim korisnicima, dok je Bitcoin Blockchain tehnologija sušta suprotnost.
Oko ovog sistema je nastala čitava ekonomija u kojoj se kroz tzv. “mining” odnosno “rudarenje” stvaraju novi blokovi složenim matematičkim operacijama, a za što rudar bude nagrađen Bitcoinima odnosno virtuelnom valutom koju kasnije može prodati i dobiti na svoj bankovni račun eure ili dolare.
Zajednica u BiH
U BiH postoji zajednica osoba koje se bave “rudarenjem” kriptovaluta, mada njeni članovi i osobe koje su uključene u programerski aspekt ove tehnologije ne žele pretjerano medijsko eksponiranje. Jedan od članova ove zajednice je pristao govoriti za Faktor pod uvjetom anonimnosti.
Ističe da Bitcoin ali i niz drugih kriptovaluta proizvode ili “rudare” i osobe iz BiH. Na sceni je i dolazak “rudara” iz Evrope u našu zemlju zbog niskih cijena struje s obzirom na to da proces kreiranja novih blokova zahtijeva veliki broj naprednih kompjutera koji moraju neprekidno raditi.
– Što se tiče profitabilnosti, u Bitcoin mogu ući samo veliki “rudari” jer se ova kriptovaluta radi sa ASIC čipovima koji su namijenjeni isključivo za to, dok postoje i alternativne kriptovalute pristupačne i malim “rudarima”. Ovo može biti profitabilan posao, ali ponajviše ako se na to gleda dugoročno jer su sve pretpostavke da će vrijednost digitalnih valuta rasti i u budućnosti te da će one kreirati neke ekonomije oko sebe – ističe naš sugovornik te dodaje da u BiH ni na koji način nije moguće plaćati bilo kakve usluge ili proizvode bitcoinima ili drugim vrstama kriptovaluta.
Sam proces “rudarenja” nije pretjerano kompliciran i mogu ga raditi i stanovninic BiH. Pronađu digitalnu valutu, kupe kvalitetnu grafičku karticu i pokrenu program u kojem oni koji žele da zarađuju na ovaj način upišu svoju bitcoin adresu koju su dobili prilikom instaliranja aplikacije digitalni novčanik. Kompjuter sve radi, a dužnost “rudara” je da nadgleda kompjuter koji mora stalno biti upaljen i konektovan na internet.
Osim toga, postoje i sajtovi na kojima možete dobiti precizne informacije o tome koliko možete zaraditi “rudarenjem” određenih valuta, nakon što unesete podatke o cijeni električne energije i jačini grafičkih kartica koje koristite.
Kriminal, notari i politika
Osobe koje se bave kriptovalutama često su bile optuživane da su povezane sa kriminalnim krugovima ili hakerima. Međutim, opticaj dolara na crnom tržištu je dosta veći od ukupne vrijednosti kriptovaluta koje ustvari prijete trenutnom finansijskom poretku te protiv sebe imaju moćne banke i interesne lobije.
Još jedna od upotreba blockchain tehnologije je i kroz tzv. pametne ugovore koji bi suvišnim učinili notare i državu kao element prisile za poštivanje ugovora. S druge strane, razvijaju se i aplikacije koje bi izbacile posrednike u transakcijama poput PayPala, ili Ubera na primjeru taksi vozača.
Primjena blockchain tehnologije nije zaobišla ni političku sferu. U Argentini je pokrenut projekat kroz Democracy Earth fondaciju čiji je cilj da izabrani politički predstavnici u parlamentima i vijećima “dižu ruke” i donose odluke na osnovu glasova svojih birača koji bi kroz blockchain sistem sugerisali kakve odluke podržavaju. Osnovna ideja ovog sistema je decentralizacija odnosno likvidna demokratija, a projekat je kroz novac dobijen od Y Combinator fonda sada podignut i na globalni nivo.
