Zdravstveno stanje političkih lidera u mnogim zemljama smatra se informacijom od javnog interesa. To smo mogli vidjeti i prije nekoliko mjeseci na primjeru kandidatkinje za predsjednicu SAD-a Hillary Clinton, čija je upala pluća danima bila među udarnim vijestima svih svjetskih medija.
Kada je riječ o bh. političarima, međutim, samo rijetki su spremni otvoreno govoriti o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Za njihove zdravstvene probleme javnost obično sazna tek nakon što iz različitih razloga završe u bolnici, ili zbog bolesti više nisu u stanju obavljati svoje funkcije.
Dodikove duševne boli
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je operisao krajnike, no ovaj rutinski zahvat lako je podnio u poređenju sa napadima migrene, od kojih pati već godinama. Sredinom 2007. godine Dodik se čak morao privremeno povući iz političkog života zbog zdravstvenih razloga, a 2011. hospitaliziran je u UKC Banja Luka zbog, kako je zvanično saopćeno, iscrpljenosti organizma.
Lijek za teške glavobolje Dodik je tražio od Beograda, preko Beča, do Jerusalema, ali su mu ljekari samo uspjeli ublažiti bolove analgeticima. Stres kojem je svakodnevno izložen sasvim sigurno ne pogoduje Dodikovim migrenama, a njegovo psihičko stanje vještačeno je i u sudskim procesima.
Tako je, recimo, na Osnovnom sudu u Banjoj Luci Dodik dobio presudu po tužbi za klevetu protiv Mladena Bosića na temelju nalaza vještaka neuropsihijatra o “teškom psihičkom stanju” u kojem se nalazi predsjednik RS-a.
– Milorad Dodik ima ozbiljnih psihijatrijskih problema koje ne bi bili nikakav problem da se ne radi o čovjeku koji vrši najvišu funkciju u Republici Srpskoj. Ti problemi su takve prirode da ukoliko bi Dodik tražio dozvolu za nošenje oružja, ne bi mogao da je dobije, ako bi tražio invalidsku penziju dobio bi je, i to je nešto što nas sve treba da zabrine – prokomentarisao je Bosić nalaz vještaka o Dodikovom mentalnom zdravlju.
Ni premijerka RS-a Željka Cvijanović ne može se pohvaliti savršenim zdravljem. Cvijanović je nedavno primljena u UKC Banja Luka zbog sumnje na recidiv plućne embolije, a trenutno je na kućnom liječenju. U maju 2013. godine premijerka RS-a primljena je u banjalučku Kliniku za kardiovaskularne bolesti zbog bola u nozi.
Dijagnostičkim pretragama utvrđeno je da Cvijanović ima flebotrombozu, odnosno tromb u veni, a nakon što joj je uključena terapija otpuštena je iz bolnice. Flebotromboza najčešće nastaje u dubokim venama donjih ekstremiteta i karlice, a ukoliko se adekvatno ne liječi, može izazvati ozbiljne komplikacije poput plućne embolije i problema sa srcem.
Lider SBB-a Fahrudin Radončić u martu prošle godine prebačen je u bolnicu zbog akutnih problema sa srcem iz pritvorske jedinice Suda BiH, gdje se u to vrijeme nalazio. Nakon osnovne dijagnostike u Centru za srce KCUS-a, Radončiću su ljekari savjetovali da obavi detaljnije pretrage, uključujući kateterizaciju srca, zbog sumnje na oštećenje srčanog mišića.
Ipak, on je poslije nekoliko dana svojevoljno napustio bolnicu uz terapiju koja mu je propisana, a nije poznato da li je u međuvremenu obavio pomenute pretrage. No, ako je suditi prema njegovoj izjavi u razgovoru za Face TV prije nekoliko sedmica, Radončić je sada zdrav kao dren – u razgovoru sa novinarom Senadom Hadžifejzovićem naglasio je da nema nikakvih problema sa zdravljem, te ustvrdio kako na preglede ide u Opću bolnicu “Prim.dr. Abdulah Nakaš”, a ne na KCUS.
Inače, Radončić je poznat kao čovjek koji veoma vodi brigu o svom zdravlju i redovno obavlja različite preventivne ljekarske preglede, zbog čega su ga pojedini “zli jezici” znali proglašavati i hipohondrom (umišljenim bolesnikom).
Na srčane tegobe nije imun ni bivši lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, koji povremeno pati od napada aritmije. Jednoj takvoj situaciji svjedočili su prije nekoliko godina i gledaoci Federalne televizije, kada je Lagumdžiji dok je davao intervju iznenada pozlilo i hitno je prebačen u Centar za srce sarajevskog Kliničkog centra.
Zlatko Lagumdžija je teško ranjen gelerom granate u stomak 1993. godine, i od tada je preživio nekoliko različitih komplikacija sa crijevima i jetrom. Srećom, svoje zdravstvene tegobe uspijeva već godinama uz adekvatne lijekove držati pod kontrolom.
Kebina borba s rakom
Nekadašnji potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo dva puta je pobijedio karcinom – prvi put mu je dijagnosticiran na želucu, a drugi put na prostati. Uprkos tome što ljekari nisu bili nimalo optimistični kad je u pitanju njegovo zdravlje, Kebo tvrdi da je uspio preživjeti i izliječiti se zahvaljujući snazi volje i bavljenju sportom. Mirsad Kebo je među rijetkim bh. dužnosnicima koji su javno govorili o svom zdravlju, ali i o tome zašto većina bh. političara svoje zdravstvene biltene krije “kao zmija noge”.
– Ne znam da li je to zbog predrasuda ili straha da će izgubiti funkciju. Lično znam da su neki dužnosnici prošli slična iskušenja koja sam ja imao, a da to nisu rekli. Mislim da bi to trebalo biti usvojeno kao kodeks, da dužnosnik navede sve relevantne podatke za javnu ocjenu da li je sposoban da vrši funkciju u kapacitetu koji je neophodan da bi bio koristan za sve građane. To više nije pitanje privatnosti. Ako želite privatni život, onda se nemojte baviti javnim funkcijama – ispričao je Kebo za medije prije nekoliko godina.
Dragan Čavić, predsjednik NDP-a, 2014. godine imao je operaciju u predjelu stomaka, ali ljudi bliski njemu, kao i članovi njegove stranke izjavljivali su medijima da se ne radi o teškom oboljenju.
Ivanić imao infarkt
Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, također ima problema sa srcem, a 2009. je imao i infarkt. Kada je u pitanju bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, poznato je da je prije nekoliko godina imao operaciju oka, o čemu je njegov kabinet obavijestio javnost.
Nekadašnji predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž, se pretprošle godine povukao sa čela te stranke zbog zdravstvenih problema. Koliko je poznato, Raguž je morao obaviti nekoliko operacija zbog problema s kralježnicom. Što se Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH tiče, on ili nema nikakvih zdravstvenih problema ili se takve informacije strogo kriju od javnosti.
U bh. zakonodavstvu, uključujući Izborni zakon, ne navodi se izričito da predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti moraju dostaviti svoje medicinske kartone i detaljnu historiju bolesti. Jedini uvjet je da je kandidat za određenu političku funkciju radno sposoban.
faktor.ba
