“Zaratili” proizvođači i otkupljivači malina, istražili smo koja je realna cijena otkupa

Udruženje otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća FBiH najavilo je da se finalna “cijena otkupa maline u 2017. može očekivati do 1,50 maraka po kilogramu na plantaži proizvođača, a bez paušalne naknade i poticaja od strane države”.

U jeku berbe, neki malinari poručuju da će radije pustiti urod da propadne na granama “jer će ta cijena svakako uništiti malinarstvo u FBiH”. Drugi proizvođači voze plod hladnjačarima i nadaju se da će kasnije “milom ili silom” uspjeti postići bolju cijenu. Treći su blokirali hladnjače “pa neka propadnemo i mi i otkupljivači”.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH navode da su razgovarali s otkupljivačima i tvrde da to “nije i neće biti konačna cijena”, proizvođače mole za strpljenje i najavljuju da će “sistemsko rješenje predstaviti sljedećeg petka u Travniku”.

Blokirane hladnjače

Danas je obustavljen otkup jer su u potpunosti popunjeni kapaciteti hladnjače “Natural Food” i u Željeznom Polju i u Vitezu gdje se smrznuta malina prebacuje.

Osman Fejzić, predsjednik Udruženja malinara Starina, koje djeluje u Zeničko-dobojskom kantonu, kazao je za Faktor tvrdi da su ustvari malinari u znak protesta blokirali hladnjače u Željeznom polju.

– Mi ne pristajemo na tu cijenu. Ukoliko se u sljedećih nekoliko dana ne uspijemo dogovoriti sva malina će propasti jer je ona sad u najvećoj fazi sazrijevanja. U gubitku smo i ovako i onako. Mislim da će se malina na kraju otkupiti po toj, nama neprihvatljivoj, cijeni, ali mi ćemo sigurno blokirati njezin izvoz sve dok ne dobijemo novac koji tražimo – najavio je Fejzić.

Naglasio je da su danas i malinari i hladnjačari u gubitku “osim ako otkupljivači nisu to napravili svjesno”.

– Moja pretpostavka je da su se oni već podmirili količinama koje misle otkupiti i sad svjesno prave razdor – kazao je Fejzić za Faktor.

Otkupljivači i izvoznici ističu da su prošlu godinu “zbog previsoke otkupne cijene završili u gubitku”. Fejzić kaže da je realna otkupna cijena oko 2,5 maraka, a i to “samo da se izvuče ova godina”. Dodao je da danas beraču plaća 1,5 maraka po gajbi u koju stanu dva kilograma i da na to treba dodati i troškove prijevoza, uzgoja i ostale troškove koje je nemoguće pokriti od 1,5 maraka koliko im nude hladnjačari.

– Hiljade porodica živi od ovoga. Naš kanton ima poticaj za malinare i on je 20 feninga po kilogramu, ali i tamo je navedeno da će, u slučaju da bude više malina nego što je predviđeno za poticaje, ta cijena biti 15 feninga. To smo imali prošle, a i ove godine. Neki neće ništa zaraditi jer su mraz i snijeg sve uništili i trebat će nam poticaji da se to ponovno pokrene. S otkupnom cijenom od 1,5 maraka će se kompletno malinarstvo ugasiti – smatra Fejzić.

Nermin Grebo, predsjednik Udruženja Sanska malina, kazao je za Faktor da će radije stati s berbom nego dati malinu za 1,5 maraka po kilogramu. Prema njihovim procjenama, “ako se radi po pravilima” proizvodnja kilograma maline košta od 2,8 do 3,2 marke.

– Ako nam plate tri marke po kilogramu, mi smo na nuli. Sve ispod tri i po marke je nerentabilno. Mi smo tražili poticaje od općine i Federacije BiH i nismo dobili ni feninga. Unsko-sanski kanton nam daje 40 feninga po prodanom kilogramu, ali ako je minimalna količina 1.000 kilograma – kazao je Grebo za Faktor.

Ove godine, budući da su mraz, snijeg, vjetar, kiša, led i sad toplotni udati “ubili” malinu i da ove godine očekuju maksimalno 700 kilograma po dunumu, umjesto više od tone.

Strpljenje do 7. jula

Parlament FBiH donio je zaključak da se i Vlada FBiH, kantonalne vlade te općine uključe u rješavanje ovog pitanja. Husnija Kudić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH koji je izravno uključen kao posrednih između proizvođača i otkupljivača, kazao je za Faktor da je razgovarao s otkupljivačima nakon što se u javnosti pojavila ta cijena od 1,5 maraka po kilogramu i da su mu otkupljivači rekli da je to “čisto analiza koju su oni napravili” te da to neće biti konačna cijena.

– Mi smo formirali radni skupinu u kojoj su predstavnici otkupljivača, predstavnici koordinacije i saveza udruženja proizvođača jagodičastog voća te ministarstva zajedno s akademskom zajednicom i stručnjacima koji godinama rade s malinom. Pokušavamo utvrditi šta je proizvođačka cijena, a šta cijena troška otkupa, skladištenja i ostali troškovi otkupljivača – kazao je Kudić za Faktor.

Do kojih cijena su došli Kudić nije želio reći “jer je za 7. jula dogovoren sastanak u Travniku gdje će to biti predstavljeno”.

– Dogovorili smo se da ne izlazimo s tom cijenom vani da ne unosimo nemir među proizvođače. Čekamo i da vidimo stanje na domaćem i evropskom tržištu pa ćemo to objaviti – naglasio je Kudić.

Proizvodnja se “otela kontroli”

Dodao je da cilj ove radne skupine nije samo utvrđivanje cijena, već i sistemsko rješenje ovog pitanja kako bi malina postala strateški proizvod BiH. Mnogo je prijedloga.

– Danas je situacija u FBiH takva da su poticaji u Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu po kilogramu maline 40 feninga, u Zeničko-dobojskom su duplo manji, a u nekim ne postoje. Ima tu još brojnih mjera, od pravilnika o kvaliteti preko edukacije, primjene sredstava za zaštitu i gnojidbu do samog otkupa. Danas imamo različite prinose u Zenici i u Sanskome mostu. Oni koji ozbiljno pristupaju uzgoju maline imaju i duplo veće prinose tako da je, kad se sve to uzme u obzir, danas različita i cijena uzgoja maline – naglasio je Kudić.

Malinarstvo je ekspanziju doživjelo u posljednje dvije godine, a Kudić navodi da su ljudi zbog dobre cijene sadili malinjake bez nadzora i kontrole, a danas imamo poremećaj i u BiH i evropskom tržištu kakav smo imali prošle godine s krastavcem kornišonom kojim je prošle godine tržište bilo “preplavljeno”, a danas se traži kilogram više.

– Nama treba sistemski pristup. Ljudi kad krenu u malinarstvo trebaju znati kome će prodati tu malinu i s kojim sredstvima i tehnologijom će raditi. Danas imamo ljude koji su posadili deset dunuma maline, a da nisu imali ni elementarna znanja o proizvodnji i otkupu. Prema našim podacima, imamo čak 40 posto proizvođača koji imaju dunum malinjaka. Oni sami beru. To im je nekakva dodatna djelatnost i njihov prihod je oko 90 feninga po kilogramu. U Bihaću na to imaju i 40 feninga poticaja što je 1,3 marke po kilogramu pa po dunumu ima u prosjeku oko 2.000 maraka i to je rekla struka – kazao je Kudić za Faktor.

U RS-u 2,7 KM po kg i sve prodano

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS-a, kaže da malinari u tom bh. entitetu sasvim normalno beru malinu i dostavljaju hladnjačarima i otkupljivačima.

– Cijena je solidna, oko 2,5 maraka, a na to imamo i 20 feninga poticaja od Ministarstva poljoprivrede. Prošlogodišnja cijena od gotovo četiri marke nije bila realna i to vjerovatno su otkupljivači imali gubitak. Ne branimo hladnjačare, ali ni proizvođači ne bi trebali biti na gubitku i mislim da je ovaj okvirni dogovor pošten – kazao je Dojčinović za Faktor.

On kaže da su ove godine mraz, snijeg i toplotni udar smanjili urod za oko 40 posto, da očekuju oko 700 kila po dunumu pa su se nadali većoj cijeni, ali da su otkupljivači i hladnjačari kojih je u RS-u malo sjeli i dogovorili tu cijenu.

– Ne očekujemo da malinari iz FBiH, nezadovoljni otkupnom cijenom, dovezu svoj proizvod u RS. Mi imamo malo otkupljivača, sva proizvodnja je dogovorena s njima, a i oni su dogovorili plasman u inostranstvu tako da mislim da je dovoljno maline proizvedeno i da im ne treba više – kazao je Dojčinović za Faktor.

Related posts