Prvog dana februara 2018. građani BiH su počeli plaćati veće cijene goriva uslijed početka primjene izmjena seta zakona o akcizama usvojenim u Parlamentu BiH.
Ali umjesto da cijena poraste za oko 15 feninga, odnosno iznos akcize, što su naftaši i najavljivali, došlo je do mnogo većeg poskupljenja goriva. Spornim pojavama tu nije kraj. Tako su naprimjer u Sarajevu veliki prometnici naftnim derivatima, da li slučajno ili planski, odredili identične cijene dizela i benzina na istim lokacijama o čemu je Faktor već pisao.
Ovoj pojavi svjedočili su i građani kao i nadležne institucije koje do sada nisu ispitale mogućnost postojanja zloupotrebe dominantnog položaja prometnika goriva i naftnih derivata u BiH, a što je zabranjeno prema Zakonu o konkurenciji u BiH.
Na potezu Konkurencijsko vijeće BiH
Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić u razgovoru za Faktor ističe da vlasti u BiH ne mogu naređivati koje cijene goriva će biti na benzinskim pumpama jer naše zakonodavstvo to ne dopušta kao ni evropski standardi.
– Ali ono što naše zakonodavstvo omogućava jeste sprečavanje monopolskog djelovanja. Postoje naznake da je došlo do nezakonitog dogovora među distributerima čime se krši Zakon o konkurenciji u BiH, i to zahtijeva istragu. Ne sama cijena već način na koji je došlo do formiranja cijene. To bi trebalo istražiti Konkurencijsko vijeće BiH, a tu inicijativu bi zakonski mogla uputiti i Vlada FBiH jer očigledno da je zloupotrijebljen rast akciza zarad stjecanja neke dobiti koja može biti predmet dogovora. To je jedini alat koji je državi ostao – stav je Hurtića.
U Zakonu o konkurenciji u članu 10. (Sporazumi) navedeno je da je zabranjena svaka zloupotreba “dominantnog položaja jednog ili više privrednih subjekata na relevantnom tržištu. Zloupotreba dominantnog položaja posebno se odnosi na: a) direktno ili indirektno nametanje nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uvjeta kojima se ograničava konkurencija; b) ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja na štetu potrošača; c) primjenu različitih uvjeta za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovode u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj; d) zaključivanje sporazuma kojima se uvjetuje da druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovinskom običaju nemaju veze s predmetom takvog sporazuma.”
Federalno ministarstvo trgovine
Zakon o naftnim derivatima u FBiH u članu 26 daje još jednu dodatnu mogućnost vlastima u Federaciji BiH da utječu na “nafaše”.
– Cijene naftnih derivata formiraju se u skladu sa tržišnim uvjetima. U slučaju poremećaja na tržištu naftnih derivata u Federaciji BiH ili u slučajevima ozbiljnih prekida u snabdijevanju, Vlada može propisati način određivanja najviše cijene pojedinih naftnih derivata, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva. Obračun iz stava (2) ovog člana zasniva se na mjerljivim tržišnim elementima, a uključuje: cijenu naftnih derivata na tržištu, devizni kurs, carinu, troškove primarnog skladištenja i distribucije, maržu, akcize i druge indirektne poreze – stoji u zakonu.
Da li će Federalno ministarstvo trgovine i Konkurencijsko vijeće BiH iskoristiti svoje ovlasti još uvijek se ne zna. Upitali smo nadležne u obe institucije o njihovom stavu o ovim pitanju, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovore.
/Faktor.ba
