Vlasnik kompanije ne može pronaći 150 radnika za poslove pošumljavanja

Iako statistike govore da je u Bosni i Hercegovini gotovo pola miliona nezaposlenih Raif Šehović iz Busovače koji se bavi proizvodnjom sadnica, otkupom maline, šumskih plodova i pošumljavanjem dijelova Srednjobosanskog kantona muku muči jer teško dolazi do radne snage.

– Na tenderu je moje preduzeće ‘Šumaprimo’ d.o.o. dobilo posao pošumljavanja kulturama šuma Srednjobosanskog kantona. Kako u proljeće nismo uspjeli završiti svu sadnju zbog vremenskih neprilika ponovno radimo pošumljavanje od Bugojna do Busovače. Međutim, problem je radna snaga. Od 200 radnika koliko mi je trebalo na tom poslu uspio sam naći njih oko 50. Dakle, treba mi još 150 radnika. Radnici rade osam sati imaju prijevoz do radnog mjesta i natrag kućama, ali nemaju hranu. Dnevnica jednog radnika je 30 KM – rekao je Raif Šehović za Anadolu Agency.

Na pitanje zašto ne može naći radnike, dok pokazuje mandarine, narandže, limun uzgojene u saksijama, odgovorio je:

– Tražio sam radnike i putem biroa za zapošljavanje, ali nitko se nije javio. Jednostavno u ovoj zemlji sve je manje fizičke radne snage. Dakle, ljudi koji bi radili jednostavne poslove. Druga stvar, u našem kantonu zasađene su najveće površine malinom pa se ljudi zabavili i tim poslom. Treća stvar, mnogi mladi ljudi su otišli u inostranstvo – kaže Šehović

Limun je već dozrio, a narandže i mandarine dolaze kasnije.

– Sve što može dozrijeti u Dalmaciji, odnosno Mediteranu može i kod nas. Nekoliko godina uzgajam ove mediteranske plodove i uvijek mi uspijevaju. Naredne godine zasadit ću plantažu mandarina, narandži i limuna. Odgovorno tvrdim da se klima promijenila totalno pa sada te vrste uspijevaju i kod nas u Bosni. Pored ovog mediteranskog voća uzgajam aroniju, malinu, lješnjak, deset vrsta jagoda, tibetanski godži i drugo neobično voće. Pored svega, imam i otkupnu stanicu, odnosno svoje hladnjače za maline, gljive i druge šumske plodove. U našoj firmi vrganje sušimo, meljemo i pakiramo za supe, čorbe i druga jela. Ova godina je bila odlična što se tiče gljiva, a posebno vrganja. Istina nešto se otkupilo i smrčka, lisičarke i drugih vrsta gljiva koje su tražene na italijanskom i austrijskom tržištu – kaže Šehović.

Ističe da se može živjeti od poljoprivrede u BiH.

– Može kako da ne, samo se bojim da ćemo uskoro ostati bez radne snage. Tražim radnike putem oglasa, biroa zapošljavanja, ali malo ih se javlja. Narod nije nezaposlen jer pored dnevnice od 30 KM za osam sati, oni koji žele više zaraditi mogu raditi prekovremeno. Sve se plaća. Svaki sat. Dok traje sezona berbe malina, jagoda, aronije, gljiva radim po 16 sati. Jedino zimi odmaram – poručio je Šehović, koji namjerava još desetine dunuma zemlje zasaditi lješnjakom, malinom, jagodom i drugim voćem.

(Faktor.ba/Foto: Anadolu Agency)

Related posts