Opšte je poznato da visok tjelesni pritisak utiče na bubrege i srce. Isto tako neliječen visok krvni pritisak može dovesti do ozbiljnih očnih problema koje nazivamo hipertenzivnom očnom retinopatijom. Hipertenzija uzrokuje oštećenje krvnih sudova retine posebno u makuli.

Internista u toku ispitivanja hipertenzije, pored laboratorijskih pretraga krvi, mjerenja tjelesne težine, visine krvnog pritiska, upućuje pacijenta oftalmogu radi fundoskopije ili pregleda očnoga dna.

Pregled očnog dna

Taj pregled se vrši uz pomoć oftalmoskopa ili, danas, savremeno uz pomoć lupe na biomikroskopu. Pregleda se očno dno i donosi zaključuje o postojanju eventualnih promjena na papili i u makuli.

Tokom pregleda mogu se uočiti promjene u toku i širini krvnog suda, analizira se ukrštanje arterije i vene, uočavaju se meki i tvrdi eksudati, mikroaneurizme i krvarenja svih slojeva retine.

Obično su pojačani refleksi krvnih sudova, arterije su uske poput žice, bijele i končaste, mjestimično potpuno prekinutog toka, vene su široke, vijugave i kobasičaste.

Ukrštanje arterije i vene kod zdravog oka bez hipertenzivne retinopatije je uredno i bez pritiska arterije na venu, a ako se radi o bolesnom oku, arterija snažno pritisne venu i pomjeri je. Kalibar i tok su izmijenjeni.

Ako stanje potraje duže, zid krvnih sudova propušta transudat koji se skuplja u „loptice“ i meke eksudate kao pamučne grudvice. Ukoliko se bolest ne liječi i dalje traje, taloži se holesterol i umjesto mekih formira se tvrdi eksudat ili nakupina koja obično prstenasto ograničava bolesnu regiju.

 

Najčešći smptomi

Stanje se dalje komplikuje krvarenjima u svim slojevima retine od tačkastih, preko mrljastih ili pramenastih mrlja. Prisutan je otok i makule, ali i živca, uz krvarenja svih oblika.

Pacijenti navode pad vidne oštrine, otok očiju, upale prednjeg dijela oka, duplu sliku, jaku glavobolju, vrtoglavicu, zujanje u ušima i omaglicu koja traje od nekoliko minuta do sati, na jednom ili na oba oka. Ova stanja su uvijek vezana za ozbiljno narušeno zdravlje oka te ozbiljno ugrožen vid.

Oftalmolog se izjašnjava opisno, tako da bi internista dobio uvid u stanje zdravlja krvnih sudova oka. Poznato je da je pregled očnog dna neinvazivan i da daje uvid uživo u stanje krvnih sudova.

Moguće komplikacije

Novija pretraga koja daje uvid u zdravlje krvnih sudova očnog dna i to slojevito izdvajajući regije sa i bez protoka jeste OCT angiografija. OCT angiografija omogućuje slikovno praćenje pacijenta iz godine u godinu i na taj način lako se mogu pratiti promjene na krvnim sudovima, efikasnost terapije i stadij bolesti.

Komplikacije hipertenzivne retinopatije su;

– ishemična optička neuropatija u kojoj visok pritisak dovodi do bljedila i atrofije glave optičkog živca,

– retinalne arterijske okluzije u kojima je arterija začepljena ugrušcima krvi,

– retinalna venska okluzija u kojoj je začepljena vena koja odvodi krv iz oka,

– ishemija i oštećenje retinalnih nervnih vlakana,

– te maligna apopleksija papile usljed naglog skoka pritiska.

Sva navedena stanja vezana su za nagli pad vida i predstavljaju oblike bolesti koji trajno ugrožavaju vid i teško se liječe. Najčešća cirkulatorna bolest oka je tromboza ogranka ili centralne vene oka.

Stalna kontrola pritiska

Uzrok hipertenzivne retinopatije nije skok krvnog pritiska u nekoliko navrata koji traje kratko vrijeme. Radi se o dugotrajno visokom i nereguliranom visokom krvnom pritisku koji traje mjesecima ili godinama.

To je hronična bolest cijelog organizma kada srce pumpa krv u arterije koje su uske i najčešće izmijenjene aterosklerozom usljed bolesti ili starosti.

Pacijenti su adipozni, slabo se kreću, jedu pretjerano slanu i masnu hranu i žive stresnim načinom života. Pušenje je dodatni faktor rizika. Ne smije se zaboraviti i nasljeđe u razvoju i hipertenzije i hipertenzivne retinopatije.

Jedini način liječenja hipertenzivne retinopatije je kontrola tjelesnog pritiska. Internista je ljekar koji primarno liječi bolest i vrlo je bitno da pacijent poštuje terapiju koja mu je propisana. Najčešće terapija za hipertenziju uključuje diuretike, beta blokere ili ACE inhibitore.

Oftalmolog je dio tima koji rješava i liječi komplikacije hipertenzivne retinopatije ali ne tretira uzrok bolesti. Najbitnije od svega navedenog je da je pacijent taj koji aktivno mora da sudjeluje u liječenju promjenom svog stila života i redovnim samokontrolisanjem pritiska, kao i redovnim kontrolama sa timom ljekara koji ga liječi.

Da bi se prevenirali problemi na očima savjetuje se kontrola tjelesne težine, što dijetom, vježbama, ali i medikamentozno pod kontrolom dijabetologa i interniste.

Kako se nositi s povišenim pritiskom

1. Preporučuje se posebna dijeta koja će uključivati veliku količinu voća i povrća. Posebno se savjetuje redovan unos ribljeg mesa, niskomasnih mliječnih proizvoda, hrane sa niskim udjelom zasićenih masnih kiselina, ekstra djevičansko maslinovo ulje i raznovrsno povrće.

2. Među bitne upute u ishrani uključuje se i adekvatan unos kalcija, magnezija i kalija. Kalij je mineral koji pomaže pri izlučivanju natrija urinom, te na taj način pomažemo aktivno organizmu da se oslobodi viška soli i natrija, što će posljedično uticati na sniženje pritiska.

3. Vrlo je bitna i svakodnevna fizička aktivnost, smanjenje konzumiranja soli, kafe ili alkoholnih pića.

4, Također se preporučuje prestanak pušenja.

5. Ukoliko pacijent ima povećanu tjelesnu težinu, njeno smanjenje je jedan od prvih koraka u borbi protiv hipertenzije.

6. Stres, sukobi i nedostatak sna uzrokuju različite emocije pri kojima dolazi do hormonskih promjena koje mogu posljedično voditi u porast krvnog pritiska i smanjene regulacije nervnog i vaskularnog sistema.

7. Svaki se čovjek mora truditi da stvori sebi ugodno okruženje i zdravu psihološku atmosferu koje će ga ispunjavati mirom i ugodnim emocijama, te treba što više izbjegavati stresnu svakodnevicu.