Poticaji za zapošljavanje u USK: Najveće zloupotrebe vrše veći trgovački lanci

Različiti programi poticaja zapošljavanja koje je u zadnjih nekoliko godina pokrenula Vlada FBiH i kantonalne vlade, odnosno Federalni zavod za zapošljavanje ili kantonalni zavodi za zapošljavanje, daju u većem ili manjem obimu pozitivne rezultate. Međutim, postoje i oni poslodavci koji su odlučili iskoristiti finansijske poticaje za zapošljavanje kako bi, najkraće kazano, uzeli novac, a ne bi ispoštovali preuzete obaveze iz ugovora.

U Zavodu za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona veoma su zadovoljni korištenjem poticajnih sredstava za zapošljavanje kroz tri Programa zapošljavanja na nivou Federacije BiH. Poticaji polako postaju mehanizam aktivne politike zapošljavanja i potrebno ih je samo koristiti na ispravan način, govori u razgovoru za Klix.ba Rifat Dolić, direktor Zavoda.

Međutim, kako kaže Dolić, postoje i oni koji kroz programe poticaja zapošljavanja nastoje izvući finansijsku korist.

Unsko-sanski kanton: Najveće zloupotrebe vrše veći trgovački lanci

“Nažalost, najveće zloupotrebe programa su kod većih trgovačkih centara koji koriste velika sredstva poticaja, a zloupotrebljavaju ih na način da otpuštaju radnike. Mi smo u nekoliko navrata upozoravali na takve slučajeve, međutim, i pored toga, ti trgovački lanci, prilikom sljedeće aplikacije na programe poticaja zapošljavanja dobijaju zeleno svjetlo. I taj ciklus traje”, kaže Dolić.

Naš sagovornik pojašnjava metodu kojom poslodavci vrše manipulacije sa programima zapošljavanja.

“Oni uzmu pare, a otpuštaju ili mijenjaju radnike tako da mi to više ne možemo elektronski pratiti. Primjerice, jedan od tih poslodavaca je za vrlo kratak period čak 13 puta zamijenio radnika. Ili se dešava da neposredno prije korištenja poticaja otpuštaju radnike i primaju nove, što nije dopušteno. U tome se definitivno dešavaju zloupotrebe, a veoma je teško ući u trag svim tim radnjama”, prepričava Dolić.

U Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo kažu da postoje pokušaji zloupotreba, no nisu precizirali iz kojeg smjera najviše dolaze.

Kanton Sarajevo: Smanjene zloupotrebe

“U ovom mandatu mi nismo imali takva saznanja i u tom kontekstu ne možemo generalizirati da li to rade trgovački centri ili neke građevinske firme. Svakako, u prijašnjem periodu je bilo zloupotreba, pa čak i u mnogo veće obimu od toga”, kaže Igor Kamočaji, direktor Službe.

On dodaje da postoje sjajni poslodavci i osobe koje su korisnici programa, ali i da “živimo u društvu nonsensa u kojem je svašta moguće i u kojem pojedinci i grupe nastoje prevariti državu”.

“Susretali smo se i sa tim da ne samo poslodavac pokušava zloupotrijebiti program, već i pojedine nezaposlene osobe vide u tome neki njima znanu priliku koju nastoje iskoristiti, pa čak i uposlenici Službe. Mi imamo i sudske procese sa poslodavcima koji nisu realizirali program, a iskoristili su javna sredstva”, kaže Kamočaji.

Ipak, on napominje da su uvedene mnoge mjere kako bi se spriječile zloupotrebe programa, a koje su dale konkretne rezultate.

“U prvom redu tu su savremeni softveri koji sprječavaju moguće malverzacije, zatim vrši se monitoring mjera, a Vlada Kantona Sarajevo je formirala i Komisiju koja prati realizaciju pojedinačnih mjera i evaluaciju programa uspješnosti. No, i pored svega navedenog ne možete u potpunosti biti sigurni da neko neće pokušati zloupotrijebiti program. Ali to je smanjeno na veoma mali procenat”, ističe Kamočaji.

Tuzlanski kanton: Nema zloupotreba

U Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, pak, ističu da nemaju informacije o navedenim vrstama zloupotrebe, te da su svi programi koji se vode u zadnjih nekoliko godina skoro eliminisali takvu mogućnost.

“Razlog je jednostavan: radi se na principu refundacije, odnosno potrebno je da poslodavac uplati sve obaveze za svog radnika koje proizlaze iz ugovora, kao i neto platu, da bi mu se ta sredstva povratila. Ukoliko poslodavac ne ispunjava obaveze mi ga upozoravamo, a ukoliko se i dalje ne bude pridržavao, ugovor se raskida i tu prestaju sve obaveze. Na taj način je zloupotreba praktično nemoguća“, kaže za naš portal Miralem Softić, rukovodilac Sektora za posredovanje u zapošljavanju.

Softić govori da su malverzacije u vezi sa mijenjanjem radnika također teško provodive.

“Poslodavac ima pravo da otpusti radnika ukoliko ne ispunjava uslove, ali on ga može, uz obavještenje Službe, zamijeniti i obavezan je u roku od 15 dana dostaviti podatke da je zamijenio tu osobu. Međutim, i ta osoba mora ispunjavati brojne uslove, tako da je prostor manipulaciji zaista sveden na minimum i u našoj Službi s tim nemamo problema, te i najmanje pokušaje u vezi malverzacija u startu eliminišemo”, napominje.

Dolić, s druge strane, govori da se takve stvari ipak dešavaju, te da je čak firmama za koje se zna da su zloupotrebljavale programe, omogućeno da apliciraju, pa i dobiju programe i nakon zloupotreba.

“Nažalost, sve mi to miriše da je i tu politika umiješala svoje prste, odnosno da ljudi koji rade takva djela imaju političku podršku i teško im je stati u kraj”, pojašnjava.

“Crna lista” poslodavaca

U skladu s tim, on ističe da je ovih dana Služba za zapošljavanje USK napravila rezime svih navedenih radnji, što je proslijeđeno na adresu Federalnog zavoda za zapošljavanje, od kojeg trenutno čekaju odgovor. U međuvremenu, ponudili se i rješenje.

“Oni poslodavci koji ne budu ispunjavali svoje obaveze prema ugovorima – direktno ulaze na ‘crnu listu’, poslije čega više nemaju mogućnost aplikacije na program poticaja zapošljavanja u budućnosti. Na taj način stat ćemo u kraj svima onima koji žele zloupotrebljavati ove programe”, ističe Dolić.

Takvo nešto, ipak, bit će teško provodivo, kaže Igor Kamočaji.

“Zakon ne dozvoljava da se vode ‘crne liste’ poslodavaca budući da svi moraju imati jednake šanse i pristup programima”, dodaje za kraj.

klix.ba

Related posts