Connect
To Top

U Bihaću osnovano Udruženje “Naša Krajina – naša baština”

U Kulturnom centru Bihać održana je osnivačka skupština Udruženja prijatelja kulturne baštine i prirode Unsko-sanskog kantona – “Naša Krajina – naša baština”. Usvojen je nacrt statuta udruženja, donesen osnivački akt, imenovan upravni odbor, a za predsjednika Udruženja izabran je Almir Ami Kurtović.

– Udruženja “Naša Krajina – naša baština” ima za cilj više stvari, svakako bi okupljali osobe koje se bave i zanimaju kulturnom i prirodnom baštinom; prikupljati ćemo informacije o stanju kulturne i prirodne baštine; organizirati ćemo aktivnosti na njihovom očuvanju; učestvovati će u izradama projekata, kao i implementaciji istih, koji bi bili od značaja za istraživanje, pronalaženje, dokumentiranje, konzerviranje, zaštitu i obnovu kulturne baštine; radiće se na aktivnostima promocije historijskih, prirodnih i kulturnih potencijala, koji bi bili od zančaja za privredni razvoj; raditi na edukacijama građana o značaju kulturne i prirodne baštine; organizirati savjetovanja, seminare, treninge, edukativne kurseve i predavanja radi upoznavanja i usavršavanja članova društva i šire društvene zajednice o vrijednosti i značaju, te upravljanju kulturnom i prirodnom baštinom; organizirati će manifestacije turističkog, kulturnog i zabavnog karaktera, kojima bi se promovirala kulturna i prirodna baština… između ostalog i da naglasim još jednu tačku, a koja se odnosi na obavljanje suradnji i razmjenu iskustava sa istim i sličnim udruženjima i drugim nevladinim organizacijama u zemlji i inozemstvu, kazao je novoizabrani predsjednik Udruženja Almir Ami Kurtović.

Na osnivačkoj skupštini jednoglasno je usvojen amblem udruženja, prema kojem će se i izraditi pečat istog. Ideju/rješenje amblema/znaka je složio Rešad Behić, grafički izradio i za buduće korištenje osposobio Almir Ami Kurtović.

Članovi upravnog odbora Udruženja su: Almir Ami Kurtović, Paola Luchesi, Dženita Halilagić, Ahmet Ami Ibukić i Eduard Živni.

Krajina

Krajina je regija koja obuhvata prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usora na istoku do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu današnje Bosne i Hercegovine. Najveći grad regije je Banja Luka potom slijede gradovi Bihać, Prijedor, Kotor Varoš, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška‚ Cazin, Velika Kladuša, Bosanski Novi, Sanski Most. Krajnji sjeverozapadni dio Krajine se naziva i Cazinska Krajina po gradu Cazinu. Istočna granica Krajine je gora Borje i početak derventske općine, a južna prirodna granica kanjon rijeke Ugar.

Krajina nema administrativno utvrđene granice, niti ima političko predstavništvo u trenutnoj upravnoj strukturi države Bosne i Hercegovine ali ima značajan hrvatski kulturno-povijesni identitet koji je formiran kroz mnoge historijske i gospodarske događaje.

Teritorij uklopljen rijekama Una, Sava i Vrbas je prije nosila ime “Turska Hrvatska” u europskim literaturama 18. i 19. stoljeća. Ime Krajina ovom predjelu su dale Osmanlije, iako sama riječ nije turska nego slavenska. Austrijski, talijanski, njemački i nizozemski kartografi su naziv prihvatili 1860. godine. Ime ove oblasti su promijenili u Bosanska Krajina koje se po prvi put spominje na kartama 1869. godine.

Historija Bosanske Krajine je možda i razlog specifične kulture njenih stanovnika koji se ponose sa otpornošću i buntovništvom uglavnom prema Sarajevu. Ipak takav stav prema Sarajevu je više označeno kao bratinsko rivalstvo nego kao stvarna mržnja. Institucije koje odražavaju kulturni identitet Bosanske krajine su u Banjoj Luci, gdje se nalazi Muzej Bosanske krajine i Narodno Pozorište Bosanske krajine, koji su nedavno i preimenovanim od strane vlasti Republike Srpske iz političkih razloga. – piše abc.


More in mojUSK.ba fb grupa