Kantonalne agencije za privatizaciju od početka godine imale su gotovo nikakav učinak kada je riječ o privatizaciji preduzeća, dok istovremeno troše milionska sredstva za svoje finansiranje. Preciznije, samo pet od ukupno deset kantonalnih agencija godišnje troši više od milion KM, ili mjesečno više od 87.000 KM.
Skromni rezultati
Uprkos tome što posao zbog kojeg su osnovane „presušuje“, malo koja razmišlja o nekoj vrsti reorganizacije u skladu s obimom posla, tako da će nastaviti da postoje. Neke sebi pokušavaju naći posla i, reklo bi se, opravdati svoje postojanje kroz zakone o javno-privatnom partnerstvu koje su donijeli kantoni.
I u Agenciji za privatizaciju FBiH kažu da su rezultati privatizacije kantonalnih agencija za privatizaciju skoro nikakvi i da skoro nijedna ne može isfinansirati svoj rad od prodaja kapitala u državnim firmama.
U najtežoj situaciji je Agencija za privatizaciju USK, čiji zaposleni su posljednju plaću primili za februar prošle godine, a dug ove agencije je, prema nedavnim podacima, 2,4 miliona KM. Uzroci finansijske dubioze mogli bi se tražiti upravo i u obimu posla koji su imali, odnosno nemogućnosti da se isfinansiraju iz prodaje preduzeća.
Na pitanje o aktivnostima ove agencije, ministar privrede USK Samir Sedić odgovara da su imali privatizaciju – prošle godine. Sa Sedićem smo razgovarali jer nijedan od brojeva Kantonalne agencije za privatizaciju nije u funkciji. On je kazao da Agencija ne može sama sebe isfinansirati i da se razmišlja na koji način riješiti njen pravni status.
Pasivni podbilans
Da nisu imali privatizacija u ovoj godini, rekli su nam i u kantonalnim agencijama za privatizaciju (KAP) Posavskog, Srednjobosanskog (SBK), Livanjskog i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK). Neke od njih su na budžetu, a neke se „samo“ potpomažu iz budžeta. – Privatizacije u BPK nema već duži period. Neke su stvari ostale nedovršene. Nije do nas. Razmišlja se o reorganizaciji, ali nije na meni da o tome govorim. Na kantonalnoj vlasti je sve – kazala je Samra Omerbegović, direktorica goraždanske agencije, koja je budžetski korisnik.
Agencija za privatizaciju Livanjskog kantona čak je i u budžetu navedena kao neprofitna organizacija, a njen direktor Ivica Bodulušić je rekao da privatizacija teže ide. U Kantonalnoj agenciji Posavskog kantona, koja je na budžetu, kažu da će se kantonalne agencije gasiti kada se bude gasila Agencija za privatizaciju FBiH.
Mirza Brkić, direktor KAP Tuzlanskog kantona, odgovorio nam je da se ta agencija trenutno bavi pitanjem male privatizacije, gdje imaju problema, jer su u pitanju firme sa sjedištem u Brčkom, te dodaje da se radi i na pripremi podataka iz pasivnog podbilansa. – Uputili smo inicijativu Vladi TK koja je prihvaćena da provodimo dio aktivnosti kada je u pitanju zakon o javno-privatnom partnerstvu – dodaje Brkić.
Naglašava da u TK ima 41 neprivatizirano ili djelimično privatizirano preduzeće. Neka čekaju odluke Vlade TK, za neka su tražena izuzeća iz privatizacije, a čak 30 firmi koje imaju državnog kapitala je u stečaju.
Vlada SBK povremeno odobrava pozajmice svojoj agenciji
U KAP-u SBK tvrde da se uspijevaju isfinansirati od prodaje državnog kapitala i od sredstava naplaćenih iz pasivnog podbilansa, odnosno imovine firmi koja se nalazi u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. – U nedostatku vlastitih sredstava za financiranje, Vlada povremeno odobrava pozajmice Agenciji – stoji u odgovoru direktora ove agencije Željka Radoša.
Šutnja u KS, HNK, ZDK i ZHK
Antu Markića, direktora KAP-a Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK), bezuspješno smo zvali danima.
Odgovore iz agencija Sarajevkog, Hercegovačko-neretvanskog (HNK) i Zeničko-dobojskog kantona (ZHK) nismo dobili ni nakon dvije sedmice čekanja da nam kažu šta je to čime se oni danas bave.
Koliko godišnje troše na svoje finansiranje
– 139.670 KM
– KAP Posavskog kantona
– 280.000 KM – KAP TK
– 110.000 KM – KAP BPK
– 210.000 KM – KAP Livno
– 300.000 KM – KAP SBK
– KAP USK u dugovima
/avaz.ba
