Tri godine nakon požara: Kantonalna bolnica u Bihaću i dalje u teškom stanju

Te kobne noći, sa 25. na 26. juli 2013. godine požar je, iz još neutvrđenih razloga, krenuo iz potkrovlja glavne zgrade bolnice, proširivši se pritom na najznačajnije odjele u ovom objektu: operacione sale, laboratoriju, mikrobiologiju, radiologiju, dječiju hirurgiju, kompletnu dijagnostiku, abdominalnu hirurgiju.

Kapaciteti bolnice su vidljivo smanjeni: sa 680 kreveta kojima su tada raspolagali, spali su na 450 kreveta. Umjesto četiri operacione sale, sada postoje dvije, smještene na odjelu neurologije.

Štete su tada procijenjene na 1,3 miliona KM, a odmah nakon tragedije, raznim kanalima se krenulo u prikupljanje sredstava za obnovu bolnice. Vlada FBiH nekoliko dana nakon požara donirala je 500.000 KM, a tadašnje Vijeće ministara BiH 100.000 KM. Javili su se i brojni drugi donatori.

“Nepune tri godine nakon požara, renovirano je dosta toga, no još smo veoma daleko od povratka na prijašnje kapacitete bolnice”, kaže u razgovoru za Klix.ba Smail Dervišević, direktor bolnice. On ističe da su mnogi nakon požara obećavali da će donirati sredstva.

“Mnogi su, istina, i održali obećanje. Međutim, ja stvarno ne mogu da shvatim da se bolnica nakon tri godine nije završila. Doista, to mi je neshvatljivo. Bolnica je najveća ‘firma’ u kantonu i sa svojih 870 uposlenika pruža usluge prema 300.000 pacijenata. Zdravlje ljudi je u pitanju. Mi sada ne možemo pružiti određene usluge našim građanima koje smo mogli prije požara, samo zbog uslova koji vladaju”, kaže Dervišević.

Dvije operacione sale na 300.000 stanovnika

Do sada je uloženo blizu tri miliona KM u obnovu bolnice. Šteta je procijenjena na ono što je uništio požar. Međutim, kako ističe direktor bolnice, mnogo veće štete napravila je voda poslije požara. Naime, jedno vrijeme se nije smjelo ući u zgradu zbog toga što su istražni organi tražili uzrok požara. Kako nije bilo krova, kiše su napravile ogromnu štetu.

Trenutno, najveći problem u bolnici predstavlja činjenica da do danas nisu obnovljene četiri operacione sale koje su stradale u požaru.

“Neshvatljivo je da u 21. vijeku, bolnica koja opslužuje oko 300.000 stanovnika, nema moderne operacione sale. Mi trenutno vršimo operacije u dvjema prostorijama koje nisu predviđene za te svrhe i to se dešava već tri godine. Dakle, trenutno operiramo u zgradi koja trenutno nije predviđena za hirurgiju. Nakon požara mi smo se jako brzo morali organizirati tako da smo na nekadašnju neurologiju premjestili kompletnu hirurgiju. Međutim, taj proces se odvija jako teško iz razloga što to nisu uslovne prostorije ni za osoblje ni za pacijente. Radi se o veoma malim prostorijama, sve je bukvalno zbijeno jedno na drugo”, pojašnjava direktor bolnice.

Potrebno još milion KM

Operacione sale i intenzivna njega trenutno su u fazi obnove, a sredstva predviđena za ovu svrhu, otprilike 440.000 KM, nalaze se na računu Grada Bihaća. Radi se o sredstvima koja su nakon požara prikupljena od donacija za obnovu kantonalne bolnice.

“Obnova je počela prije dva mjeseca i to je prva faza radova. Kompletnu proceduru oko projektne dokumentacije, pronalaska izvođača i drugih stvari provodila je Gradska uprava Bihaća. Prema procjeni izvođača radova, potrebno je još milion KM da bi se taj projekat završio. Kantonalna bolnica ta sredstva nema i mi smo trenutno u pregovorima sa Vladom USK da iznađemo neka rješenja”, ističe direktor Dervišević.

Pored toga, on napominje da obnova operacionih sala uključuje samo građevinske radove, ali ne i dodatnu opremu koju sale podrazumijevaju. Srećom, kako kaže, veliki dio prijašnje opreme je sačuvan i nalazi se u dobrom stanju, pa će biti potrebno nabaviti samo jedan manji dio opreme nakon obnove sala.

“Imamo jako dobru aparaturu, čak imamo neke nove aparate koji su još zapakovani jer ih nemamo gdje staviti. Tu su i dva sprata u zgradi bolnice koja još uvijek ne koristimo zbog toga što nisu renovirani, a i to je vezano za operacione sale, jer ne možete vratiti jedan odjel ukoliko nemate operacione sale”, napominje Dervišević.

Zbog toga, kaže direktor, svaki dan je dragocjen i veoma je bitno da se četiri operacione sale što prije stave u funkciju.

Renoviran krov, centralni dio zgrade i stolarija u pojedinim dijelovima

Ono što je do sada urađeno jeste da je zamijenjen krov na zgradi koja je stradala u požaru. Na krov su stavljeni solarni paneli, koji prije nisu postojali, i uz pomoć kojih će bolnica ubuduće uvijek imati toplu vodu, što do sada nije bio slučaj. Nakon toga, radilo se na centralnom dijelu zgrade koji je uređen na moderan način: postavljen je lift, kao i lift za invalide, a urađena je i stolarija u dijelu zgrade gdje se nalazi dijagnostika.

“Pored toga, putem vlastitih sredstava, te uz pomoć načelnika općina iz kantona i naših ljudi iz dijaspore, radili smo i na svojim projektima koji su nevezani za obnovu zgrade od požara, pa smo tako u južnom dijelu zgrade zamijenili kompletnu stolariju. Vrijednost tog projekta je oko 150.000 KM. Trenutno smo, putem BBI banke, obezbijedili sredstva za obnovu dječije hirurgije. Tu bismo praktično mogli početi radove već za nekih 15-tak dana, kako bi naši mali pacijenti već na ljeto mogli dobiti potpuno modernu dječiju hirurgiju. Tu je i projekat TIKA-e, u vrijednosti 207.000 KM, koji je vezan za projekat energetske efikasnosti i sa tim projektom bi zgrada koja je stradala u požaru potpuno dobila novu stolariju. Imamo i još jedan projekat energetske efikasnosti, koji radimo sa UNDP-om i Češkom razvojnom agencijom. Radi se o izgradnji potpuno nove kotlovnice, a cilj je da se pređe na grijanje na drva. Mi se sada grijemo na dva najskuplja energenta, a to su lož ulje i struja. UNDP i Češka razvojna agencija bi za taj projekat trebale izdvojiti oko milion eura, a Vlada USK oko milion KM. Ugovor je već potpisan, a radovi bi trebali da počnu ovog ljeta i značaj tog projekta je višestruk”, ističe Dervišević.

Vijeće ministara BiH odbilo financirati projekat obnove bolnice

Ipak, on potencira da, iako su i svi navedeni projekti veoma značajni za samu bolnicu, prioritet i dalje ostaje obnova operacionih sala, za što je potrebno pronaći milion KM. U tom smislu, direktor bolnice apelira na Vladu FBiH, a posebice Vijeće ministara BiH, da u skladu sa mogućnostima, pomognu završetak radova.

“Ovaj kanton je geografski smješten i toliko udaljen od ostalih dijelova države, tako da, ako ni zbog čega drugog, onda iz tog razloga zaslužujemo da imamo bolnicu u kojoj ćemo moći pružiti adekvatne usluge našim građanima, a ne čekati da neko putuje stotine kilometara zbog nemogućnosti pružanja adekvatne zdravstvene usluge”, kaže direktor Dervišević.

Aktuelno Vijeće ministara, pak, do sada nije imalo mnogo sluha na pozive za pomoć u projektu obnove bolnice. Krajem prošle godine, na inicijativu državnog zastupnika Senada Šepića da se u budžetu za 2016. godinu osiguraju sredstva za podršku u sanaciji i rekonstrukciji Kantonalne bolnice u Bihaću u iznosu od 1,5 miliona KM, Vijeće ministara je u svom odgovoru na Inicijativu konstatovalo da, “shodno odredbama zakona, FBiH i Unsko-sanski kanton trebaju obezbijediti sredstva za investicijsko ulaganje radi sanacije navedene bolnice”, prebacujući time slučaj na federalni, odnosno kantonalni nivo.

Pritom nije pojašnjeno kako je Vijeće ministara prihvatilo Inicijativu Ministarstva finansija i trezora o zaključenju Sporazuma o kreditu vrijednom 19,5 miliona američkih dolara između BiH i Saudijskog fonda za razvoj za finansiranje projekta “Modernizacija zdravstvenih ustanova na području Hercegovačko-neretvanskog kantona”.

Za kraj, spomenut ćemo još samo da javnosti, ali ni upravi bolnice, do danas nije ponuđen nijedan zvaničan rezultat istrage o uzrocima požara, tako da i dalje ostaje nepoznanica zbog čega je Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću u stanju kakvom se danas nalazi.- piše klix.ba

Related posts