Šuhret Fazlić je bio iznenađenje prošlogodišnjih lokalnih izbora u BiH, kada je kao kandidat Građanskog saveza pobijedio u utrci za gradonačelnika Bihaća. U prvim danima mandata , bez okolišanja, Fazlić je konstatovao da je naišao na dubiozu od 50 miliona maraka, što je iznos jednak onome dva godišnja budžeta Grada. Svoju plaću je smanjio za 40 posto, a zatim se i GS u Gradskom vijeću odrekao pripadajućih 15 hiljada maraka u korist javnih kuhinja.
O nestabilnosti u kantonu, o pokretu nezavisnih načelnika, o ratnim pričama i mostovima za budućnost, govorio je gradonačelnik.
Iako je Građanski savez pokretač inicijative da se ukine zakonom obavezno finansiranje stranaka iz budžeta, Vi u Bihaću niste čekali da drugi donesu tu odluku već ste se sami odrekli novca u korist finansiranja javnih kuhinja. Može li to postati zakonom obavezujuće za sve stranke?
– Građanski savez se na nivou čitave BiH zalaže za ukidanje finansiranja stranaka javnim novcem. Svjesni smo da nismo u poziciji da mijenjamo zakone na višim nivoima, a jedno od predizbornih obećanja Građanskog saveza Bihać bilo je da ćemo se odreći tih sredstava, što smo i učinili.
Inače smatram da bavljenje politikom ne smije biti osnovno zanimanje niti profesionalni biznis, pa u skladu s tim ne treba biti ni plaćeno tako da neko može živjeti od toga. Apsurd je da danas u politici imamo ljude koji nemaju nikakvo zaposlenje, nego su tzv. profesionalizirani političari. Kada su u pitanju političke stranke, siguran sam da se one, ukoliko imaju istinske sljedbenike koji vjeruju u ideje koje one propagiraju, mogu izdržavati od članarina i donacija i da nije korektno da u današnje vrijeme, kada većina stanovništva živi na rubu siromaštva i kada su nam budžeti u deficitu, one dodatno isisavaju javni novac.
Unsko-sanski kanton je nestabilan, u Skupštini nema većine, stranke su u neprestanoj borbi, pa se građani nemaju kome okrenuti izuzev svojim lokalnim zajednicama.
Kakve su posljedice toga za Vaš rad i funkcionisanje Grada?
– Ja izbjegavam, a nemam ni vremena, da se bavim političkim temama. Zatim, ne smijem sebi sada nikako dozvoliti da ulazim u političke kombinatorike i igre, jer moj blizak spoj sa građanima je mjerljiv, ali i osjetljiv. Bilo kakav moj politički izlet može se negativno odraziti po mene, a i na građanstvo. Nažalost, na nivou Kantona to nije tako. Oni su na neki način odvojeni od stvarnih zbivanja, nisu pritisnuti svakodnevnim problemima kao načelnici, pa i imaju vremena da se bave tom nekom visokom politikom. Mada, nama ta nestabilnost ne ide naruku, svi očekujemo da postoji neki okvir za rad, kantonalni propisi su nam značajniji i od federalnih, svaka ovakva pauza u praktičnom radu stvara probleme. Za Grad i općine bilo bi koristi od usvajanja propisa za legalizaciju bespravno podignutih objekata, ali to nije ni došlo na dnevni red, jer je posljednja sjednica Skupštine prekinuta.
Kako gledate na udruživanje nezavisnih načelnika, najave zajedničkog nastupa kroz Pokret za Evropu, standardiziranje propisa u tim općinama, pa čak i zajedničke ciljeve na izborima?
– Ja sam njima rekao, ja sebi ne mogu dozvoliti luksuz da mi bilo koje političko pitanje prevagne, a to je isključivo političko pitanje. Ja ću svugdje podržati svaki pokušaj da se ljudi organizuju, da im bude bolje i lakše. Ali, ne mogu se baviti politikom. A sve što zajedno konkretno naprave, od propisa i tako dalje, potrebno je građanima u njihovim općinama i dobre stvari se mogu i prepisati, ali ja ne mogu ništa komentarisati što je u domenu izbora i politike općenito.
Bili ste u Banjoj Luci kod gradonačelnika Igora Radojičića. Kolike su šanse za postizanje bliske suradnje između gradova FBiH i RS-a? Može li to postati uobičajena stvar?
– Pa želja mi je da se ta suradnja pokrene. Vidite da nas neke negativne konotacije prate već više od dvije decenije a da se ne smanjuje njihov intenzitet, dovodeći nam domovinu pred raspad, a zbog čega?
Ja želim takvim stvarima da se bavim, da ljudi vide da ima neke nade, da se ozbiljno i iskreno otvara suradnja.
Mislite li da je najlogičnije rješenje da brza cesta Bihać – Sarajevo ide preko Banje Luke? Da se iskoristi infrastruktura oba entiteta umjesto izmišljanja tople vode.
– Naravno. Nama su naše prve komšije itekako bitne. Najbliži veći centri za Bihać su Zagreb i Banja Luka, ne smijemo ni jedno izgubiti iz vida. Nama nisu važniji neki drugi iz Turske, Malezije, pa i EU a da sa prvim komšijama nemamo dobre odnose.
A kod kuće vijećnici iz SDA optužuju gradonačelnika da je za obilježavanje ratnih godišnjica dao iz budžeta samo po 100 maraka, da se na tim stvarima ne smiju praviti uštede…
– Tačne su opservacije da sam za obilježavanje ratnih bitaka na Bugaru, Hasimom vrhu i Sokocu dao po stotinu maraka, jer smo u takvoj situaciji sa budžetom da svaku od brojnih manifestacija možemo samo simbolično podržati. Žao mi je što nisam dao više, ali naše poštovanje prema žrtvama i odnos prema ratu ne mjere se novcem niti količinom popijene pive, pojedenog graha ili broja ispjevanih pjesama. Mislim da trebamo tražiti bolje načine.
Apsurd je da danas u politici imamo ljude koji nemaju nikakvo zaposlenje, nego su tzv. profesionalizirani političari (Oslobođenje)
mojusk
