Tegeltija o hapšenju tužilaca i sudija: Dokaz da sistem funkcionira

Sudije i tužioci na različitim nivoima, od državnog do općinskog, sve češće su na meti svojih kolega tužilaca, koji istražuju kriminal u svojim redovima.

Goran Salihović, Azra Miletić, Idriz Begić, Džemal Karić i niz drugih su završili u optuženičkim klupama.

– Svi ovi slučajevi, prema mom mišljenju, pokazuju da sistem ipak funkcionira. U sistemu postoje devijacije i od toga ne bježimo. U pravosuđu postoji oko 1.300 pravosudnih funkcija na svim nivoima, djeluje 77 redovnih sudova i 20 tužilaštava. Među njima ima svakavih ljudi, odnosno nosilaca pravosudnih funkcija. Ima i onih koji griješe, ali i onih koji uđu u koruptivne radnje. Nemoguće je da u pravosuđu, kao i u bilo kojoj drugoj oblasti, imamo idealan sistem. Međutim, sve dok sistem reaguje na devijantne pojave u vlastitim redovima, to pokazuje da on funkcionira – istakao je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija, komentarišući istrage protiv sudija i tužilaca.

“Najzvučnije” ime je svakako bivši glavni tužilac BiH Goran Salihović. On se sumnjiči da se, između ostalog, miješao u rad tužilaca s ciljem opstruiranja i potcjenjivanja njihovih aktivnosti, da je imao neprimjerene kontakte sa strankama u postupku ili sa sudijama, da je omogućavao vršenje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu ovlaštene i za druge zakonom kažnjive postupke.

Trenutno je suspendovan sa funkcije koju je obavljao, protiv njega se vodi disciplinski postupak, a njegove dojučerašnje kolege iz Tužilaštva BiH su protiv njega otvorili i krivičnu istragu.

Još jedan slučaj sa „državnog nivoa“ pobudio je pažnju javnosti. Protiv sutkinje Suda BiH Azre Miletić se vodi sudski proces zbog optužbi za korupciju, odnosno za primanje mita u iznosu od 100.000 KM.

Prema optužnici, bivši komesar policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ramo Brkić i Senad Šabić su obećali Miletić novčanu naknadu za ishod drugostepenog postupka u kojem je ona bila predsjedavajuća Apelacionog vijeća Suda BiH.

Ni kantonalni pravosudni zvaničnici nisu imuni na primanje mita. Tužiocu Kantonalnog tužilaštva USK Idrizu Begiću određen je jednomjesečni pritvor u istrazi za primanje mita u iznosu od 3.000 eura, odnosno oko 6.000 KM. Novac je uzeo da bi „sredio“ što manju presudu u jednom slučaju krađe šume. Prilikom hapšenja kod njega je pronađen obilježeni novac u iznosu od 2.000 eura, odnosno oko 4.000 KM.

Još jednom kantonalnom tužiocu je određen pritvor. Radi se o Džemalu Kariću, tužiocu Tužilaštva KS. On se tereti da je odavao tajne informacije iz istrage o Aliji Delimustafiću i drugima iz ove organizovane kriminalne grupe, kako su je okarakterisali tužioci. Njemu je Delimustafić, kao protivuslugu, obećao pomoć u napredovanju u karijeri.

U ovoj grupi se, osim Karića, nalazi i sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Lejla Fazlagić-Pašić, koja se tereti da je nezakonitim odlukama prenijela veliki broj stanova u vlasništvo Alije Delimustafića i njemu bliskih ljudi.

Sudije i tužioce se ne tereti samo za korupciju, nego i za druga krivična djela. Tako se protiv sada već bivšeg predsjednika Općinskog suda u Orašju Darka Župarića vodi istraga za pedofiliju. Njega se sumnjiči da je imao neprimjerene seksualne odnose sa dječacima.

Ovo su samo najsvježiji i javnosti najpoznatiji slučajevi istraga protiv sudija i tužilaca. Međutim, sigurno je da svaki od ovih slučajeva utječe na sliku koja se u javnosti stvara o domaćem pravosuđu. Nakon svake informacije o pokrenutoj istrazi otvara se pitanje ko se sve imenuje na pravosudne dužnosti i da li se uopće vrše provjere ljudi koji dolaze na funkcije u pravosuđu.

/faktor.ba

Related posts