Tajne čuvane stoljećima: Tri otkrića koja mogu promijeniti svijet

Otkriće biblioteke u spiljama u Kini promijenilo je historiju. Naime, jedan od dokumenata, Dijamantna sutra, najstarija je štampana knjiga na svijetu, a datira iz 868. godine. To je podsjetnik da štampanje nije poteklo iz Europe…

Misteriji su svuda oko nas. Brojni od njih su i zapisani, ali nedostupne većini. Skrivene biblioteke polako su tokom prošlog stoljeća počele pronalaziti put prema javnosti. Evo najpoznatijih.

1. Biblioteka u spilji, Kina

Na rubu pustinje Gobi u Kini, dio mreže spiljskih svetišta u Dunhuangu, zvanih Hiljadu spilja Buddhe, bilo je zapečaćeno hiljadu godina. Taoistički redovnik, neslužbeni čuvar spilje, Wang Yuanlu 1900. godine, otkrio je skrivena vrata koja su vodila do komore ispunjene rukopisima nastalima između 4. i 11. stoljeća.

Lokalne vlasti nisu pokazale interes za dokumente, ali ostatak svijeta jest. Mađarski istraživač Aurel Stein otkupio je 10 hiljada rukopisa, a dio su uzele i delegacije Francuske, Rusije i Japana, nakon čega je kineska vlada naredila da se ostatak dokumenata preseli u Peking. Zahvaljujući inicijativi Britanske biblioteka, 1994., s partnerima širom svijeta, započela je digitalizacija kolekcije.

Nitko ne zna zašto je spilja bila zapečaćena. Stručnjaci smatraju da je moguć razlog čuvanje spisa koji se više nisu koristili, a bili su prevažni da bi se bacili. Druga je teorija da su ih htjeli spasiti od moguće invazije.

Njihovo otkriće promijenilo je historije. Naime, jedan od dokumenata, Dijamantna sutra, najstarija je štampana knjiga na svijetu, a datira iz 868. To je podsjetnik da štampanje nije poteklo iz Europe.

2. Vatikanski tajni spisi

Lokacija možda najpoznatije tajne biblioteke na svijetu bila je poznata otkad je nastala, 1612. Riječ ‘tajni’ potječe od njenog latinskog naziva ‘secretum’, što zapravo znači privatno.

Ovi arhivi sadrže papinsku korespondenciju posljednjih hiljadu godina, a prema brojnim teoretičarima zavjera i maštovitim autorima ona uključuje i lobanje vanzemaljaca, dokaze o Isusovoj krvnoj liniji, ali i stroj Kronovizor, kojega je izgradio benediktinski svećenik kako bi se vratio u vrijeme i snimio Isusovo raspeće.

Upravo zbog ovakvih priča, polagano je počelo otvaranje arhiva javnosti, ali, za početak organizovane su samo izložbe određenih dokumenata te ograničene posjete u dijelove arhiva.

Ipak, u velik dio i dalje je ulazak zabranjen, a maštovitim pričama pridonosi i to što je arhiv smješten u betonskom bunkeru, čiji je dio iza Bazilike sv. Petra, a čuvaju ga švicarski vojnici i vatikanska policija.

Među zanimljivijim dokumentima u arhivima se nalazi dopisivanje papa s Mozartom, Erasmusom, Voltaireom, čak i Hitlerom. Tu je i dekret o ekskomunikaciji Martina Luthera, ručno pisani transkript suđenja Galileu za herezu te pismo Michelangela, u kojem se žali da mu rad za Sikstinsku kapelu nije plaćen.

3. Cairo Genizah

Ove spise ne čuva naoružana straža već stoljeća zaborava. Oko 280 hiljada fragmenata židovskih spisa pronađeno je u zidovima sinagoge Ben Ezra, a postali su poznati pod nazivom Cairo Genizah.

Sačuvani su jer se, prema židovskom zakonu, niti jedan spis koji spominje Boga, ne smije baciti. Tako su se oni, koji se nisu koristili, posremili u poseban dio sinagoge.

Fragmenti su izuzetno bitni jer otkrivaju kako su židovski trgovci na Bliskom istoku i na Mediteranu surađivali s kršćanima i muslimanima, a antisemitizam nije bio toliko raširen kao što se ranije mislilo.

Related posts