Visoke teperature vazduha i nedostatak padavina uništile su poljoprivredne usjeve, a poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini zabrinuti su da li će moći prehraniti stoku.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je jednog od poljoprivrenika, Vladimira Usorca u selu Šibovska kod Prnjavora. Usorac sa sinom i trojicom radnika obrađuje 200 hektara zemlje, a na njegovoj farmi nalazi se 200 grla stoke od čega 110 muznih krava.

Na putu do Šibovske, ali i u ovom mjestu ekipa AA imala je priliku da registruje svu ozbiljnost situacije. Pašnjaci i livade kao da su spaljeni, dok polja kukuruza koja iz daleka izgledaju bolje od pašnjaka, kada ih pažljivije pogledate otkrivaju prave razmjere štete koju im je nanijela suša.

Kukuruzi su ove godine za preko metar niži od visine koju inače dostignu, a stabljike su već sada suhe onako kako obično budu na jesen u vrijeme berbe. Plodova na stabljikama manje je nego obično, a i oni koji postoje duplo su manji od ubičajenih.

Poljoprivrednicima treba hitna pomoć

“Ovo je jedna ekstremna godina koja ne da je osušila usjeve nego suši i drveće u šumama. U poslednjih 10 dana temperatura ne pada ispod 38, kreće se između 38 i 42 stepena a nije pala ni kap kiše. U prethodna gotovo dva mjeseca bilo je sporadično, malo kiše, tako da je zemlja suha i površinski i dubinski, biljke se suše, odbacuju plodove ili se i ne zameću plodovi kao što je na kukuruzu i soji”, kaže Vladimir Usorac, inače predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske.

Prema njegovim riječima suša je najviše uticala na kukurz i soju, jer kada je u pitanju uzgoj voća i povrća poljoprivrednici u većoj mjeri imaju sisteme za navodnjavanje. Ipak na ovakvim temperaturama ni sistemi za navodnjavanje ne mogu garantovati spas biljaka jer je prema riječima Usorca i sama zemlja toliko topla da se voda isparava čima padne na tlo.

“Bez obilne kiše mi čemo dovesti u pitanje i jesenju sjetvu, a onda dovodimo u pitanje i ishranu za dvije godine kada je u pitanju stočarstvo. Ovo što ove jeseni sakupimo to će biti za sljedeću godinu, a ono što ćemo posijati na jesen i proljeće to bi bilo za onu drugu godinu pa nam se može desiti da nemamo hrane u sljedeće dvije godine”, kaže Usorac.

U vijeme posjete ekipe AA na njegovom imanju bilo je oko 40 stepeni, a vreli vjetar otežavao je disanje i u hladu. Ponašanje krava na njegovoj farmi pokazuje i koliko životinje ispaštaju. Uglavnom ne jedu, a u štalama traže mjesto na kojem se mogu koliko toliko rashladiti.

Prema preliminarnim procjenama šteta na usjevima u RS-u koji sada dospijevaju za branje je oko 50 posto, zbog čega je Vlada ovog entiteta donijela mjere za pomoć sektoru poljoprivrede.

Na sjednici Vlade RS-a odlučeno je da je poljoprivrednici dobiti pet miliona KM više nego što je predviđeno budžetom za jesenju sjetvu, te još pet miliona za sisteme navodnjavanje. Osim toga ukoliko bude usvojen zakon o akcizama na nivou BiH, poljoprivrednici u RS dobiće dodatnih 10 miliona KM, a do kraja mjeseca biće im isplaćeno 50 posto od planiranog budžeta za ovu oblast, odnosno sredstva za podsticaje iz 2017. godine.

“Možemo reći da smo sretni kada dobijemo sredstva koja nam duguju. Žalosno je da se ovo dešava u RS-u, ali ne u Federaciji BiH. Mi živimo u jednoj državi ne možemo biti konkurentni jedni drugima. Trebalo je ovo da se desi i u FBIH, a ovo je takva suša da je trebao i Savjet ministara BiH održi sjednicu i iz svojh rezervi da izdvoji dio novca da se pomogne poljoprivreda. Ova sada situacija govori da nikoga ne interesuje poljoprivreda na nivou BiH izuzev kad pričaju o zajedničkom ministarstvu poljoprivrede. Ako bi ovako kao sada vodili računa o poljoprivrednicima onda nam ne treba takva briga. Ove mjere vlade RS su dobro došle dobićemo svoga novca koji ćemo uložiti i u sjetvu i kupovinu hrane da se spasi stočni fond, sa tim sredstvima i drugim mjerama kao što su sjemena, povećana količina nafte i tako dalje moći ćemo ako vrijeme dozvoli zasijati jesenje kulture “, rekao je Usorac.

Objasnio je da su travnjaci potpuno izgorjeli od suše i da ih je potrebno zanoviti, a dobro bi bilo posijati i kulture koje rano dozrijevaju kao što je grašak odnosna grahorica pa će u aprilu imati kvalitetnu stočnu hranu i moći će sačuvati stočni fond.

“Ako to ne uradimo sa ovo hrane što sada imamo ne možemo ishraniti stoku i nećemo dočekati sljedeću godinu”, kaže Usorac.

Štete na usjevima negdje i potpune

Ocijenio je da je kada je u pitanju kukuruz šteta na poljima između 50 i 100 posto.

“Nema njive gdje nije 50, a ima njiva gdje je i 100 posto gdje je kukuruz gotovo potpuno spaljen i nemamo zašto ulaziti u njivu. Jedan dio naših stočara je ušao na ovoj vrelini da sprema silažu iako ta silaža nema nikakav kvalitet, jednostavno nema klipa, stabljike koje su izgorile. Ne znam šta ćemo sa takvom silažom i kako da postignemo određene rezultate, proizvodnju i mesa i mlijeka. Mi ćemo dovesti u pitanje proizvodnju, a ovog momenta proizvodnja mlijeka u mnogim farmama, i ovdje kod mene smanjena je za 30 i više posto. Već sada imao posljedice suše, a to će biti još drastičnije ako ne bi ušli u jesenju sjetvu ne bi zasijali nove travnjake, ne bi spremili hranu da možemo u aprilu kvalitetno hraniti stoku”, kaže Usorac.

Na pitanje da li padavine sada mogle spasiti situaciju rekao je da onome što je sada na njivama više nema spasa. Suša, kaže, nije mnogo uticala na kulture koje su ranije sklonjene sa njiva, kao što je pšenica. Govoreći o travnjacima objasnio je da se u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košeni su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila. Osim smanjene proizvodnje mlijeka prisutne su i druge posljedice visokih temperatura na stočni fond jer životnje odbijaju da jedu. Kod krava povećan je broj pobačaja, uginuća telada, a dešavaju se i uginuća krava, prema riječima Usorca od temperaturnog šoka.

“Koliko će krava iz ovog izaći oštećeno i koliko nastaviti reprodukciju dalje to je stvar vremena i veterinara šta uraditi da ih vratimo u normalno stanje”, kaže Usorac.

Vladimir Usorac ima 65 godina i od kako zna za sebe bavi se poljoprivredom, jer su se time bavili i njegovi preci u prethodnih 300 godina.

“Nikada nije bila ovakva godina, u stvari nikada nije bilo u nizu od deset godina, osam nepovoljnih, od toga šest sušnih i dvije plavne”, kaže Usorac.

Prema njegovim riječima koliko je površinski sloj zemlje suh pokazuju pukotine širine i po deset centimetara, ali je to manji problem u odnosu na činjenicu da ni u dubini nema ni malo vlage.

Na pitanje da li građani, obzirom na ovakve posljedice suše treba da strahuju da će biti gladni odgovorio je odrično.

“U svijetu ima puno hrane koja se ne može upotrebiti, u Evropskoj uniji, u zemljama koje vode računa o svom stanovništvu i onda ta hrana završava ovdje. Cijena hrane ne ovisi o nama, o nama ovisi kvalitet, jer mi proizvodimo kvalitet. Hrane će biti – samo slabog kvaliteta, a normalne cijene”, dodao je Usorac.

Categories: BiH